Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   bg Изучаване на чужди езици

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [двайсет и три]

23 [dvayset i tri]

Изучаване на чужди езици

[Izuchavane na chuzhdi yezitsi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? К-де ст--уч-ли-и-----ки? Къде сте учили испански? К-д- с-е у-и-и и-п-н-к-? ------------------------ Къде сте учили испански? 0
Kyd--s-e --------s-a--ki? Kyde ste uchili ispanski? K-d- s-e u-h-l- i-p-n-k-? ------------------------- Kyde ste uchili ispanski?
Znate li i portugalski? М-жете--------о------ и по-ту-а---и? Можете ли да говорите и португалски? М-ж-т- л- д- г-в-р-т- и п-р-у-а-с-и- ------------------------------------ Можете ли да говорите и португалски? 0
Mo---------da---v-rit--i p--tu--l-k-? Mozhete li da govorite i portugalski? M-z-e-e l- d- g-v-r-t- i p-r-u-a-s-i- ------------------------------------- Mozhete li da govorite i portugalski?
Da, a znam i nešto talijanski. Да- -о---я --м--к- ита-и---ки. Да, говоря и малко италиански. Д-, г-в-р- и м-л-о и-а-и-н-к-. ------------------------------ Да, говоря и малко италиански. 0
Da, g-----------l-o-i-alia-sk-. Da, govorya i malko italianski. D-, g-v-r-a i m-l-o i-a-i-n-k-. ------------------------------- Da, govorya i malko italianski.
Mislim da govorite vrlo dobro. Мисл-,-че-го-ори-е -но-- до---. Мисля, че говорите много добре. М-с-я- ч- г-в-р-т- м-о-о д-б-е- ------------------------------- Мисля, че говорите много добре. 0
M----a--che -ovori-e m-og- -ob--. Mislya, che govorite mnogo dobre. M-s-y-, c-e g-v-r-t- m-o-o d-b-e- --------------------------------- Mislya, che govorite mnogo dobre.
Ti jezici su prilično vrlo slični. Ез-ц-т- -а -ос-а бл--ки. Езиците са доста близки. Е-и-и-е с- д-с-а б-и-к-. ------------------------ Езиците са доста близки. 0
E-i------s- -osta b--z--. Ezitsite sa dosta blizki. E-i-s-t- s- d-s-a b-i-k-. ------------------------- Ezitsite sa dosta blizki.
Mogu ih dobro razumjeti. Аз---га-д--г-----б-рам-доб--. Аз мога да ги разбирам добре. А- м-г- д- г- р-з-и-а- д-б-е- ----------------------------- Аз мога да ги разбирам добре. 0
Az--o-- d-----r--bir-m-d--r-. Az moga da gi razbiram dobre. A- m-g- d- g- r-z-i-a- d-b-e- ----------------------------- Az moga da gi razbiram dobre.
Ali govoriti i pisati je teško. Н- -ов----ето - п-са--т- са-т-у---. Но говоренето и писането са трудни. Н- г-в-р-н-т- и п-с-н-т- с- т-у-н-. ----------------------------------- Но говоренето и писането са трудни. 0
No gov-ren----i pi--net---a -r-dni. No govoreneto i pisaneto sa trudni. N- g-v-r-n-t- i p-s-n-t- s- t-u-n-. ----------------------------------- No govoreneto i pisaneto sa trudni.
Pravim još mnogo grešaka. В---о-е-----я -ног- -р-шки. Все още правя много грешки. В-е о-е п-а-я м-о-о г-е-к-. --------------------------- Все още правя много грешки. 0
Vse ---c---p-a-ya---o-o g-e-h-i. Vse oshche pravya mnogo greshki. V-e o-h-h- p-a-y- m-o-o g-e-h-i- -------------------------------- Vse oshche pravya mnogo greshki.
Ispravite me molim uvijek. М-л-, -о--а-я--------и--г-. Моля, поправяйте ме винаги. М-л-, п-п-а-я-т- м- в-н-г-. --------------------------- Моля, поправяйте ме винаги. 0
M-l-a,---pr-vya--e--e vi-ag-. Molya, popravyayte me vinagi. M-l-a- p-p-a-y-y-e m- v-n-g-. ----------------------------- Molya, popravyayte me vinagi.
Vaš izgovor je sasvim dobar. Прои----е--е-- В- е много------. Произношението Ви е много добро. П-о-з-о-е-и-т- В- е м-о-о д-б-о- -------------------------------- Произношението Ви е много добро. 0
P--i-n-s-en---- V- ------g--d----. Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro. P-o-z-o-h-n-e-o V- y- m-o-o d-b-o- ---------------------------------- Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro.
Imate mali akcent. Им-те-сл-б-------. Имате слаб акцент. И-а-е с-а- а-ц-н-. ------------------ Имате слаб акцент. 0
I---e---a- -kt-e-t. Imate slab aktsent. I-a-e s-a- a-t-e-t- ------------------- Imate slab aktsent.
Prepoznaje se odakle dolazite. Раз-----с- -т--де сте. Разбира се откъде сте. Р-з-и-а с- о-к-д- с-е- ---------------------- Разбира се откъде сте. 0
Ra-bi-- se------e s-e. Razbira se otkyde ste. R-z-i-a s- o-k-d- s-e- ---------------------- Razbira se otkyde ste.
Koji je Vaš maternji jezik? Какъв е м--ч-н------ -зик? Какъв е майчиният Ви език? К-к-в е м-й-и-и-т В- е-и-? -------------------------- Какъв е майчиният Ви език? 0
K---v-y--maych-n---t-V- -ez--? Kakyv ye maychiniyat Vi yezik? K-k-v y- m-y-h-n-y-t V- y-z-k- ------------------------------ Kakyv ye maychiniyat Vi yezik?
Idete li na tečaj jezika? П-се-а-а-е ли-е-и-ов ----? Посещавате ли езиков курс? П-с-щ-в-т- л- е-и-о- к-р-? -------------------------- Посещавате ли езиков курс? 0
Pos--hc-av--e--i-y----ov-----? Poseshchavate li yezikov kurs? P-s-s-c-a-a-e l- y-z-k-v k-r-? ------------------------------ Poseshchavate li yezikov kurs?
Koji udžbenik koristite? К-й --е--и- и-п-лзв--е? Кой учебник използвате? К-й у-е-н-к и-п-л-в-т-? ----------------------- Кой учебник използвате? 0
Koy--c-ebni- i-p----a--? Koy uchebnik izpolzvate? K-y u-h-b-i- i-p-l-v-t-? ------------------------ Koy uchebnik izpolzvate?
U ovom momentu ne znam kako se zove. В -ом------- -ная-ка---е -а---. В момента не зная как се казва. В м-м-н-а н- з-а- к-к с- к-з-а- ------------------------------- В момента не зная как се казва. 0
V m-m-n-a -e-z--ya-k-- se--a-v-. V momenta ne znaya kak se kazva. V m-m-n-a n- z-a-a k-k s- k-z-a- -------------------------------- V momenta ne znaya kak se kazva.
Ne mogu se sjetiti naslova. Н- -----щ-м з- з----в---о. Не се сещам за заглавието. Н- с- с-щ-м з- з-г-а-и-т-. -------------------------- Не се сещам за заглавието. 0
N- se--es-ch-m ---zagla-i-t-. Ne se seshcham za zaglavieto. N- s- s-s-c-a- z- z-g-a-i-t-. ----------------------------- Ne se seshcham za zaglavieto.
Zaboravio / Zaboravila sam to. За--ави--г-. Забравих го. З-б-а-и- г-. ------------ Забравих го. 0
Z-br-v--h--o. Zabravikh go. Z-b-a-i-h g-. ------------- Zabravikh go.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!