Ча--й, --к-т- т-- -е-в----.
Чакай, докато той се върне.
Ч-к-й- д-к-т- т-й с- в-р-е-
---------------------------
Чакай, докато той се върне. 0 C----y,--o---- --- -e v-r-e.Chakay, dokato toy se vyrne.C-a-a-, d-k-t- t-y s- v-r-e-----------------------------Chakay, dokato toy se vyrne.
К-г---а--н---- н- почив-а?
Кога заминаваш на почивка?
К-г- з-м-н-в-ш н- п-ч-в-а-
--------------------------
Кога заминаваш на почивка? 0 K-g--------va-- -- p---ivk-?Koga zaminavash na pochivka?K-g- z-m-n-v-s- n- p-c-i-k-?----------------------------Koga zaminavash na pochivka?
Да, о---п--ди д- з-п-ч-е----н--а в-к-нция.
Да, още преди да започне лятната ваканция.
Д-, о-е п-е-и д- з-п-ч-е л-т-а-а в-к-н-и-.
------------------------------------------
Да, още преди да започне лятната ваканция. 0 Da- -shch--pr--- ---zap-ch-- lyatnata --k---siy-.Da, oshche predi da zapochne lyatnata vakantsiya.D-, o-h-h- p-e-i d- z-p-c-n- l-a-n-t- v-k-n-s-y-.-------------------------------------------------Da, oshche predi da zapochne lyatnata vakantsiya.
И-м-й-си ръ--те, пр--- д--с-д--ш ---м-са-а.
Измий си ръцете, преди да седнеш на масата.
И-м-й с- р-ц-т-, п-е-и д- с-д-е- н- м-с-т-.
-------------------------------------------
Измий си ръцете, преди да седнеш на масата. 0 I--------r-tse-e,-p---i -- sedne---na-ma--ta.Izmiy si rytsete, predi da sednesh na masata.I-m-y s- r-t-e-e- p-e-i d- s-d-e-h n- m-s-t-.---------------------------------------------Izmiy si rytsete, predi da sednesh na masata.
Ко-- ----- в-рне--в--щи?
Кога ще се върнеш вкъщи?
К-г- щ- с- в-р-е- в-ъ-и-
------------------------
Кога ще се върнеш вкъщи? 0 Ko---shc-e -e-vy-nes--v-y-h-h-?Koga shche se vyrnesh vkyshchi?K-g- s-c-e s- v-r-e-h v-y-h-h-?-------------------------------Koga shche se vyrnesh vkyshchi?
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi.
Сл---к-т---р--ърпя -л-по-ука,-то- -е--о-е-- -а------- --вече.
След като претърпя злополука, той не можеше да работи повече.
С-е- к-т- п-е-ъ-п- з-о-о-у-а- т-й н- м-ж-ш- д- р-б-т- п-в-ч-.
-------------------------------------------------------------
След като претърпя злополука, той не можеше да работи повече. 0 Sl-- -a------t--py- zl--o-uka, t-- ne moz---h--d--rabot-----ech-.Sled kato pretyrpya zlopoluka, toy ne mozheshe da raboti poveche.S-e- k-t- p-e-y-p-a z-o-o-u-a- t-y n- m-z-e-h- d- r-b-t- p-v-c-e------------------------------------------------------------------Sled kato pretyrpya zlopoluka, toy ne mozheshe da raboti poveche.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi.
След като претърпя злополука, той не можеше да работи повече.
Sled kato pretyrpya zlopoluka, toy ne mozheshe da raboti poveche.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
С------т--с--беше-з-гу----работ--а ------й --мин- ----ме--к-.
След като си беше загубил работата си, той замина за Америка.
С-е- к-т- с- б-ш- з-г-б-л р-б-т-т- с-, т-й з-м-н- з- А-е-и-а-
-------------------------------------------------------------
След като си беше загубил работата си, той замина за Америка. 0 Sled k-t--si--e----za-ubi--r-bot--a---,-t-y-z-mi-a-z---merika.Sled kato si beshe zagubil rabotata si, toy zamina za Amerika.S-e- k-t- s- b-s-e z-g-b-l r-b-t-t- s-, t-y z-m-n- z- A-e-i-a---------------------------------------------------------------Sled kato si beshe zagubil rabotata si, toy zamina za Amerika.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
След като си беше загубил работата си, той замина за Америка.
Sled kato si beshe zagubil rabotata si, toy zamina za Amerika.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat.
С--д---то-з-мина -------и-а, то--з--ог-т-.
След като замина за Америка, той забогатя.
С-е- к-т- з-м-н- з- А-е-и-а- т-й з-б-г-т-.
------------------------------------------
След като замина за Америка, той забогатя. 0 Sl-- -a-- --mina-za-A-e-i-a---oy --b-g-ty-.Sled kato zamina za Amerika, toy zabogatya.S-e- k-t- z-m-n- z- A-e-i-a- t-y z-b-g-t-a--------------------------------------------Sled kato zamina za Amerika, toy zabogatya.
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji.
Mnogi ljudi uče strani jezik.
Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika.
Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno.
Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem.
Njihov mozak uči oba jezika automatski.
Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku.
Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika.
Kod odraslih je to drugačije.
Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno.
Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila.
Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti.
Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični.
To može dovesti do brkanja.
Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati.
Možete, primjerice, napraviti listu.
Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike.
Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika.
Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika.
Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij.
Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog.
Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični.
Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja.
No postoji opasnost od uspoređivanja jezika.
Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom.
Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije.
Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom.
Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...