Zbirka izraza

hr Razgledavanje grada   »   bg Разглеждане на града

42 [četrdeset i dva]

Razgledavanje grada

Razgledavanje grada

42 [четирийсет и две]

42 [chetiriyset i dve]

Разглеждане на града

[Razglezhdane na grada]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Je li tržnica otvorena nedjeljom? Па-ар-- от---е------ в-недел-? Пазарът отворен ли е в неделя? П-з-р-т о-в-р-н л- е в н-д-л-? ------------------------------ Пазарът отворен ли е в неделя? 0
P---r-- ------n--- -e v ne--l-a? Pazaryt otvoren li ye v nedelya? P-z-r-t o-v-r-n l- y- v n-d-l-a- -------------------------------- Pazaryt otvoren li ye v nedelya?
Je li sajam otvoren ponedjeljkom? Пан--рът-отво-ен л--е в понед-лник? Панаирът отворен ли е в понеделник? П-н-и-ъ- о-в-р-н л- е в п-н-д-л-и-? ----------------------------------- Панаирът отворен ли е в понеделник? 0
Pan--r-t-ot---en ---y--- --nedeln-k? Panairyt otvoren li ye v ponedelnik? P-n-i-y- o-v-r-n l- y- v p-n-d-l-i-? ------------------------------------ Panairyt otvoren li ye v ponedelnik?
Je li izložba otvorena utorkom? И----бат---тв----а -и е в-в ---рник? Изложбата отворена ли е във вторник? И-л-ж-а-а о-в-р-н- л- е в-в в-о-н-к- ------------------------------------ Изложбата отворена ли е във вторник? 0
I---z--a----t--r--- -i-y---y- -tor-ik? Izlozhbata otvorena li ye vyv vtornik? I-l-z-b-t- o-v-r-n- l- y- v-v v-o-n-k- -------------------------------------- Izlozhbata otvorena li ye vyv vtornik?
Je li zoološki vrt otvoren srijedom? З-оп-ркъ- о-в---н-л----в----д-? Зоопаркът отворен ли е в сряда? З-о-а-к-т о-в-р-н л- е в с-я-а- ------------------------------- Зоопаркът отворен ли е в сряда? 0
Zoo-a-k-t--tv--en li y--- sr-a-a? Zooparkyt otvoren li ye v sryada? Z-o-a-k-t o-v-r-n l- y- v s-y-d-? --------------------------------- Zooparkyt otvoren li ye v sryada?
Je li muzej otvoren četvrtkom? М-зея- о-ворен-ли---в-ч----р-ък? Музеят отворен ли е в четвъртък? М-з-я- о-в-р-н л- е в ч-т-ъ-т-к- -------------------------------- Музеят отворен ли е в четвъртък? 0
M-z-yat otv-re- l- -e-- chet----yk? Muzeyat otvoren li ye v chetvyrtyk? M-z-y-t o-v-r-n l- y- v c-e-v-r-y-? ----------------------------------- Muzeyat otvoren li ye v chetvyrtyk?
Je li galerija otvorena petkom? Г-ле-и----о-в---на-л--е-в----ъ-? Галерията отворена ли е в петък? Г-л-р-я-а о-в-р-н- л- е в п-т-к- -------------------------------- Галерията отворена ли е в петък? 0
Ga-er-yata o--or-na-l---- - -e-yk? Galeriyata otvorena li ye v petyk? G-l-r-y-t- o-v-r-n- l- y- v p-t-k- ---------------------------------- Galeriyata otvorena li ye v petyk?
Smije li se fotografirati? Мо-- л---- -е сн---? Може ли да се снима? М-ж- л- д- с- с-и-а- -------------------- Може ли да се снима? 0
M-z-e li ----- s-im-? Mozhe li da se snima? M-z-e l- d- s- s-i-a- --------------------- Mozhe li da se snima?
Mora li se platiti ulaz? Т---в--ли--а-се-пл-ща ---д? Трябва ли да се плаща вход? Т-я-в- л- д- с- п-а-а в-о-? --------------------------- Трябва ли да се плаща вход? 0
T--abv--l---- -e--l-------v----? Tryabva li da se plashcha vkhod? T-y-b-a l- d- s- p-a-h-h- v-h-d- -------------------------------- Tryabva li da se plashcha vkhod?
Koliko košta ulaz? Ко--о--тр--а --од--? Колко струва входът? К-л-о с-р-в- в-о-ъ-? -------------------- Колко струва входът? 0
K--ko--tru-a -khod--? Kolko struva vkhodyt? K-l-o s-r-v- v-h-d-t- --------------------- Kolko struva vkhodyt?
Ima li popust za grupe? Им- -- -ама-е--- -а-г-уп-? Има ли намаление за групи? И-а л- н-м-л-н-е з- г-у-и- -------------------------- Има ли намаление за групи? 0
Im--li n-m-len-e -a--r-p-? Ima li namalenie za grupi? I-a l- n-m-l-n-e z- g-u-i- -------------------------- Ima li namalenie za grupi?
Ima li popust za djecu? Им--ли-нам----ие -------? Има ли намаление за деца? И-а л- н-м-л-н-е з- д-ц-? ------------------------- Има ли намаление за деца? 0
Ima--- namal---e----de---? Ima li namalenie za detsa? I-a l- n-m-l-n-e z- d-t-a- -------------------------- Ima li namalenie za detsa?
Ima li popust za studente? И-а--- -ама-ени- з- ----ент-? Има ли намаление за студенти? И-а л- н-м-л-н-е з- с-у-е-т-? ----------------------------- Има ли намаление за студенти? 0
I---li n-m-l---e--a -tu--n--? Ima li namalenie za studenti? I-a l- n-m-l-n-e z- s-u-e-t-? ----------------------------- Ima li namalenie za studenti?
Kakva je to zgrada? К-ква е -а-- --р-да? Каква е тази сграда? К-к-а е т-з- с-р-д-? -------------------- Каква е тази сграда? 0
K-k-a -e-ta----g----? Kakva ye tazi sgrada? K-k-a y- t-z- s-r-d-? --------------------- Kakva ye tazi sgrada?
Koliko je stara ta zgrada? К--ко с-ара е ----да--? Колко стара е сградата? К-л-о с-а-а е с-р-д-т-? ----------------------- Колко стара е сградата? 0
Ko------a----- -g---ata? Kolko stara ye sgradata? K-l-o s-a-a y- s-r-d-t-? ------------------------ Kolko stara ye sgradata?
Tko je sagradio tu zgradu? Кой --------и--сград--а? Кой е построил сградата? К-й е п-с-р-и- с-р-д-т-? ------------------------ Кой е построил сградата? 0
K-- -e --str-il sg-a-a-a? Koy ye postroil sgradata? K-y y- p-s-r-i- s-r-d-t-? ------------------------- Koy ye postroil sgradata?
Ja se interesiram za arhitekturu. А--се-и--ер-су-а- -т а-хи---т--а. Аз се интересувам от архитектура. А- с- и-т-р-с-в-м о- а-х-т-к-у-а- --------------------------------- Аз се интересувам от архитектура. 0
A--s- in-e-e--v-m--- a--hit------. Az se interesuvam ot arkhitektura. A- s- i-t-r-s-v-m o- a-k-i-e-t-r-. ---------------------------------- Az se interesuvam ot arkhitektura.
Ja se interesiram za umjetnost. Аз -е --т-ре---ам-о-----у--в-. Аз се интересувам от изкуство. А- с- и-т-р-с-в-м о- и-к-с-в-. ------------------------------ Аз се интересувам от изкуство. 0
Az--- --te-e----m o- ----stv-. Az se interesuvam ot izkustvo. A- s- i-t-r-s-v-m o- i-k-s-v-. ------------------------------ Az se interesuvam ot izkustvo.
Ja se interesiram za slikarstvo. Аз ---интер-сув-м от--и-оп--. Аз се интересувам от живопис. А- с- и-т-р-с-в-м о- ж-в-п-с- ----------------------------- Аз се интересувам от живопис. 0
A- -------res--a- -- -h-vop-s. Az se interesuvam ot zhivopis. A- s- i-t-r-s-v-m o- z-i-o-i-. ------------------------------ Az se interesuvam ot zhivopis.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Brzi jezici, spori jezici

Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Budući da svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se također razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španjolski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina ovisi o složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, primjerice, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi također sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da tko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom tko brzo govori potrebno puno više riječi. Naposljetku svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Dali si znao?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!