Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 1   »   bg аргументирам нещо 1

75 [sedamdeset i pet]

nešto obrazložiti 1

nešto obrazložiti 1

75 [седемдесет и пет]

75 [sedemdeset i pet]

аргументирам нещо 1

[argumentiram neshcho 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Zašto ne dolazite? За-о--яма -а --й-ет-? Защо няма да дойдете? З-щ- н-м- д- д-й-е-е- --------------------- Защо няма да дойдете? 0
Z--hc---ny-m---- d-yde-e? Zashcho nyama da doydete? Z-s-c-o n-a-a d- d-y-e-e- ------------------------- Zashcho nyama da doydete?
Vrijeme je tako loše. Вре---- е -ошо. Времето е лошо. В-е-е-о е л-ш-. --------------- Времето е лошо. 0
V-emet- -e---sho. Vremeto ye losho. V-e-e-o y- l-s-o- ----------------- Vremeto ye losho.
Ne dolazim jer je vrijeme tako loše. Аз--я----а -о-д-- з-щото -р--е-о-е--о--. Аз няма да дойда, защото времето е лошо. А- н-м- д- д-й-а- з-щ-т- в-е-е-о е л-ш-. ---------------------------------------- Аз няма да дойда, защото времето е лошо. 0
A--n--ma -a--o--a- ---hch--- v---e-- -- -o-ho. Az nyama da doyda, zashchoto vremeto ye losho. A- n-a-a d- d-y-a- z-s-c-o-o v-e-e-o y- l-s-o- ---------------------------------------------- Az nyama da doyda, zashchoto vremeto ye losho.
Zašto on ne dolazi? Защ---ой н--- да--ойд-? Защо той няма да дойде? З-щ- т-й н-м- д- д-й-е- ----------------------- Защо той няма да дойде? 0
Z-------t-y --ama-----o--e? Zashcho toy nyama da doyde? Z-s-c-o t-y n-a-a d- d-y-e- --------------------------- Zashcho toy nyama da doyde?
On nije pozvan. Т--------п--ан-н. Той не е поканен. Т-й н- е п-к-н-н- ----------------- Той не е поканен. 0
Toy--- -- -o-ane-. Toy ne ye pokanen. T-y n- y- p-k-n-n- ------------------ Toy ne ye pokanen.
On ne dolazi jer nije pozvan. То-----а-д- до-де----щ--о-н- - ------н. Той няма да дойде, защото не е поканен. Т-й н-м- д- д-й-е- з-щ-т- н- е п-к-н-н- --------------------------------------- Той няма да дойде, защото не е поканен. 0
T-- ------da -oy-------hc--to -e--e-p-k--e-. Toy nyama da doyde, zashchoto ne ye pokanen. T-y n-a-a d- d-y-e- z-s-c-o-o n- y- p-k-n-n- -------------------------------------------- Toy nyama da doyde, zashchoto ne ye pokanen.
Zašto ne dolaziš? З-----я-а да -о-деш? Защо няма да дойдеш? З-щ- н-м- д- д-й-е-? -------------------- Защо няма да дойдеш? 0
Z-shcho ny----da-d-yd---? Zashcho nyama da doydesh? Z-s-c-o n-a-a d- d-y-e-h- ------------------------- Zashcho nyama da doydesh?
Nemam vremena. Аз -я--м в-е-е. Аз нямам време. А- н-м-м в-е-е- --------------- Аз нямам време. 0
Az --a-a---r-m-. Az nyamam vreme. A- n-a-a- v-e-e- ---------------- Az nyamam vreme.
Ne dolazim jer nemam vremena. А- ня-- д--до--а,-з-щ-то н--а--врем-. Аз няма да дойда, защото нямам време. А- н-м- д- д-й-а- з-щ-т- н-м-м в-е-е- ------------------------------------- Аз няма да дойда, защото нямам време. 0
Az --a-- ---do-da,---s--h-------m-m-v-e-e. Az nyama da doyda, zashchoto nyamam vreme. A- n-a-a d- d-y-a- z-s-c-o-o n-a-a- v-e-e- ------------------------------------------ Az nyama da doyda, zashchoto nyamam vreme.
Zašto ne ostaneš? З-щ- н- ---ане-? Защо не останеш? З-щ- н- о-т-н-ш- ---------------- Защо не останеш? 0
Z-s-ch- ne-ost--esh? Zashcho ne ostanesh? Z-s-c-o n- o-t-n-s-? -------------------- Zashcho ne ostanesh?
Moram još raditi. А--трябва--а р-бо-я ---. Аз трябва да работя още. А- т-я-в- д- р-б-т- о-е- ------------------------ Аз трябва да работя още. 0
A- tr-a-va-d---abo-ya--s---e. Az tryabva da rabotya oshche. A- t-y-b-a d- r-b-t-a o-h-h-. ----------------------------- Az tryabva da rabotya oshche.
Ne ostajem jer moram još raditi. А- ня-а -а -ст--а--защо-о--рябва да р------о-е. Аз няма да остана, защото трябва да работя още. А- н-м- д- о-т-н-, з-щ-т- т-я-в- д- р-б-т- о-е- ----------------------------------------------- Аз няма да остана, защото трябва да работя още. 0
A---yama-da-os-----------hot---r-a-v- -a---bo-ya-o-hc-e. Az nyama da ostana, zashchoto tryabva da rabotya oshche. A- n-a-a d- o-t-n-, z-s-c-o-o t-y-b-a d- r-b-t-a o-h-h-. -------------------------------------------------------- Az nyama da ostana, zashchoto tryabva da rabotya oshche.
Zašto već odlazite? З--о--- тръг---е--е-е? Защо си тръгвате вече? З-щ- с- т-ъ-в-т- в-ч-? ---------------------- Защо си тръгвате вече? 0
Z--h-ho-si--r-gvat--vech-? Zashcho si trygvate veche? Z-s-c-o s- t-y-v-t- v-c-e- -------------------------- Zashcho si trygvate veche?
Umoran / umorna sam. А- --м----рен --у-оре-а. Аз съм уморен / уморена. А- с-м у-о-е- / у-о-е-а- ------------------------ Аз съм уморен / уморена. 0
Az-s-m um-re- - -m-ren-. Az sym umoren / umorena. A- s-m u-o-e- / u-o-e-a- ------------------------ Az sym umoren / umorena.
Odlazim jer sam umoran / umorna. Аз-с- т--гв-м, з-щ--о--ъ- -мор-н---умо-е-а. Аз си тръгвам, защото съм уморен / уморена. А- с- т-ъ-в-м- з-щ-т- с-м у-о-е- / у-о-е-а- ------------------------------------------- Аз си тръгвам, защото съм уморен / уморена. 0
Az si t--g-am,-za-hch-t- --m -mor-- - um---n-. Az si trygvam, zashchoto sym umoren / umorena. A- s- t-y-v-m- z-s-c-o-o s-m u-o-e- / u-o-e-a- ---------------------------------------------- Az si trygvam, zashchoto sym umoren / umorena.
Zašto već odlazite? З-щ- зами---ат- -ече? Защо заминавате вече? З-щ- з-м-н-в-т- в-ч-? --------------------- Защо заминавате вече? 0
Z-sh----z--in-va-e ve-he? Zashcho zaminavate veche? Z-s-c-o z-m-n-v-t- v-c-e- ------------------------- Zashcho zaminavate veche?
Već je kasno. Ве-е---к-с-о. Вече е късно. В-ч- е к-с-о- ------------- Вече е късно. 0
V-----ye-kys-o. Veche ye kysno. V-c-e y- k-s-o- --------------- Veche ye kysno.
Odlazim zato jer je već kasno. Зам-на-а-- -ащ-------- - къ-н-. Заминавам, защото вече е късно. З-м-н-в-м- з-щ-т- в-ч- е к-с-о- ------------------------------- Заминавам, защото вече е късно. 0
Z-mi---am, --shc-o-----c---ye ky--o. Zaminavam, zashchoto veche ye kysno. Z-m-n-v-m- z-s-c-o-o v-c-e y- k-s-o- ------------------------------------ Zaminavam, zashchoto veche ye kysno.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Materinji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?

Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak. Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje. Postajemo kreativniji i prilagodljiviji. Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati. Prilikom učenja vježba se pamćenje. Što više učimo to bolje funkcionira. Tko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari. Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu. Stoga brže rješava probleme. Višejezični govornici su također odlučniji. Međutim, kako odlučuju ovisi o jezicima. Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke. Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba. Svi ispitanici su bili dvojezični. Osim materinjeg jezika govorili su još jedan jezik. Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje. Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema. Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge. Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje. Odgovori su se promijenili promjenom jezika! Kad su govorili materinji jezik, ispitanici su izabrali rizik. Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor. Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti. Pritom se također jasno vidjela razlika. Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji. Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku. Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...