Knjiga fraza

bs Trgovine   »   nn Shops

53 [pedeset i tri]

Trgovine

Trgovine

53 [femtitre]

Shops

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Mi tražimo prodavnicu sportske opreme. Vi-----a--et-e--e-- -p-r-s---ik-. Vi leitar etter ein sportsbutikk. V- l-i-a- e-t-r e-n s-o-t-b-t-k-. --------------------------------- Vi leitar etter ein sportsbutikk. 0
Mi tražimo mesnicu. V---eit---ett---ein-s-a-tarbutik-. Vi leitar etter ein slaktarbutikk. V- l-i-a- e-t-r e-n s-a-t-r-u-i-k- ---------------------------------- Vi leitar etter ein slaktarbutikk. 0
Mi tražimo apoteku. Vi--e-ta--ett-r e-t -p-t--. Vi leitar etter eit apotek. V- l-i-a- e-t-r e-t a-o-e-. --------------------------- Vi leitar etter eit apotek. 0
Naime, želimo kupiti fudbalsku loptu. V---kal-n-m--- kjøpe -in-fo---l-. Vi skal nemleg kjøpe ein fotball. V- s-a- n-m-e- k-ø-e e-n f-t-a-l- --------------------------------- Vi skal nemleg kjøpe ein fotball. 0
Naime, želimo kupiti salamu. Vi --a- ne--e- kjø-e--a-a--. Vi skal nemleg kjøpe salami. V- s-a- n-m-e- k-ø-e s-l-m-. ---------------------------- Vi skal nemleg kjøpe salami. 0
Naime, želimo kupiti lijekove. Vi----- ---le----ø-e--e-i-----. Vi skal nemleg kjøpe medisinar. V- s-a- n-m-e- k-ø-e m-d-s-n-r- ------------------------------- Vi skal nemleg kjøpe medisinar. 0
Mi tražimo sportsku trgovinu da bismo kupili fudbalsku loptu. V--le-t-r ett-r ein sp-------i-- fo--å -jøpe-e-- fo---ll. Vi leitar etter ein sportsbutikk for å kjøpe ein fotball. V- l-i-a- e-t-r e-n s-o-t-b-t-k- f-r å k-ø-e e-n f-t-a-l- --------------------------------------------------------- Vi leitar etter ein sportsbutikk for å kjøpe ein fotball. 0
Mi tražimo mesnicu da bismo kupili salamu. Vi --i--- e-t-r-ein----kta--u-i----or-å-k-ø-- -alami. Vi leitar etter ein slaktarbutikk for å kjøpe salami. V- l-i-a- e-t-r e-n s-a-t-r-u-i-k f-r å k-ø-e s-l-m-. ----------------------------------------------------- Vi leitar etter ein slaktarbutikk for å kjøpe salami. 0
Mi tražimo apoteku da bismo kupili lijekove. V- leit-- ---er-e---ap-t---fo- å-kjøpe medis-n-r. Vi leitar etter eit apotek for å kjøpe medisinar. V- l-i-a- e-t-r e-t a-o-e- f-r å k-ø-e m-d-s-n-r- ------------------------------------------------- Vi leitar etter eit apotek for å kjøpe medisinar. 0
Ja tražim zlatara. E--l------e---- -in gu-----d. Eg leitar etter ein gullsmed. E- l-i-a- e-t-r e-n g-l-s-e-. ----------------------------- Eg leitar etter ein gullsmed. 0
Ja tražim foto radnju. E- -e-t-- e---r--in fotob-t-k-. Eg leitar etter ein fotobutikk. E- l-i-a- e-t-r e-n f-t-b-t-k-. ------------------------------- Eg leitar etter ein fotobutikk. 0
Ja tražim slastičarnu. E- le-t---ette--ei- --nd---r-. Eg leitar etter eit konditori. E- l-i-a- e-t-r e-t k-n-i-o-i- ------------------------------ Eg leitar etter eit konditori. 0
Naime, namjeravam kupiti prsten. E- -ar -------te--t-- kj--- -i---i-g. Eg har nemleg tenkt å kjøpe ein ring. E- h-r n-m-e- t-n-t å k-ø-e e-n r-n-. ------------------------------------- Eg har nemleg tenkt å kjøpe ein ring. 0
Naime, namjeravam kupiti film. Eg--ar n----g-t-n-t-- k-ø----in fil-. Eg har nemleg tenkt å kjøpe ein film. E- h-r n-m-e- t-n-t å k-ø-e e-n f-l-. ------------------------------------- Eg har nemleg tenkt å kjøpe ein film. 0
Naime, namjeravam kupiti tortu. E----r n----- -e--t å ---p- ei ---ut-ake. Eg har nemleg tenkt å kjøpe ei blautkake. E- h-r n-m-e- t-n-t å k-ø-e e- b-a-t-a-e- ----------------------------------------- Eg har nemleg tenkt å kjøpe ei blautkake. 0
Ja tražim zlatara da kupim prsten. Eg---i--r -tt-r-ein----lsm-- for å-k-ø-e--in--ing. Eg leitar etter ein gullsmed for å kjøpe ein ring. E- l-i-a- e-t-r e-n g-l-s-e- f-r å k-ø-e e-n r-n-. -------------------------------------------------- Eg leitar etter ein gullsmed for å kjøpe ein ring. 0
Ja tražim foto radnju da kupim film. E--l----r et-e--e-n-fotob-t--- for å ----e--i--film. Eg leitar etter ein fotobutikk for å kjøpe ein film. E- l-i-a- e-t-r e-n f-t-b-t-k- f-r å k-ø-e e-n f-l-. ---------------------------------------------------- Eg leitar etter ein fotobutikk for å kjøpe ein film. 0
Ja tražim slastičarnu da kupim tortu. Eg--e---r -tt-- --t----d--o-i-f-- å-------e- b-au-k-k-. Eg leitar etter eit konditori for å kjøpe ei blautkake. E- l-i-a- e-t-r e-t k-n-i-o-i f-r å k-ø-e e- b-a-t-a-e- ------------------------------------------------------- Eg leitar etter eit konditori for å kjøpe ei blautkake. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Promjena jezika = promjena ličnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše ličnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša ličnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki naučnici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Uprkos tome, njihovo ponašanje je zavisilo od jezika. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španskom. Takođe su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Da li ste to znali?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je maternjii jezik oko osam miliona ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih razlika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Ko voli ovu porodicu jezika, treba obаvezno dati priliku bjeloruskom!