Knjiga fraza

bs Na željeznici   »   nn At the train station

33 [trideset i tri]

Na željeznici

Na željeznici

33 [trettitre]

At the train station

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Kada polazi sljedeći voz za Berlin? N-- gå--n---e t-g--il ---li-? Når går neste tog til Berlin? N-r g-r n-s-e t-g t-l B-r-i-? ----------------------------- Når går neste tog til Berlin? 0
Kada polazi sljedeći voz za Pariz? N-r -år-n-s-e t----il-P---s? Når går neste tog til Paris? N-r g-r n-s-e t-g t-l P-r-s- ---------------------------- Når går neste tog til Paris? 0
Kada polazi sljedeći voz za London? Nå----- -est---og -il -o-d--? Når går neste tog til London? N-r g-r n-s-e t-g t-l L-n-o-? ----------------------------- Når går neste tog til London? 0
U koliko sati polazi voz za Varšavu? Nå- -år t-g-t til---rsa--? Når går toget til Warsawa? N-r g-r t-g-t t-l W-r-a-a- -------------------------- Når går toget til Warsawa? 0
U koliko sati polazi voz za Štokholm? N-r-gå- t-g-- -i---t---ho--? Når går toget til Stockholm? N-r g-r t-g-t t-l S-o-k-o-m- ---------------------------- Når går toget til Stockholm? 0
U koliko sati polazi voz za Budimpeštu? Nå- -år---g-- -i--B-da--s-? Når går toget til Budapest? N-r g-r t-g-t t-l B-d-p-s-? --------------------------- Når går toget til Budapest? 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Madrid. Ein bil-et- t----ad-i-, t-kk. Ein billett til Madrid, takk. E-n b-l-e-t t-l M-d-i-, t-k-. ----------------------------- Ein billett til Madrid, takk. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Prag. Ein ---le-- t---P-a-a--ta-k. Ein billett til Praha, takk. E-n b-l-e-t t-l P-a-a- t-k-. ---------------------------- Ein billett til Praha, takk. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Bern. Ein--ill--- ti---er-,-t--k. Ein billett til Bern, takk. E-n b-l-e-t t-l B-r-, t-k-. --------------------------- Ein billett til Bern, takk. 0
Kada stiže voz u Beč? Når -je- ---et t-l -ie-? Når kjem toget til Wien? N-r k-e- t-g-t t-l W-e-? ------------------------ Når kjem toget til Wien? 0
Kada stiže voz u Moskvu? Når--j-m --get--i- -os-va? Når kjem toget til Moskva? N-r k-e- t-g-t t-l M-s-v-? -------------------------- Når kjem toget til Moskva? 0
Kada stiže voz u Amsterdam? N-r --em --ge---i- ---terdam? Når kjem toget til Amsterdam? N-r k-e- t-g-t t-l A-s-e-d-m- ----------------------------- Når kjem toget til Amsterdam? 0
Moram li presijedati? Må -g-b-te--o-? Må eg byte tog? M- e- b-t- t-g- --------------- Må eg byte tog? 0
S kojeg kolosijeka kreće voz? Kv- s------r --get -r-? Kva spor går toget frå? K-a s-o- g-r t-g-t f-å- ----------------------- Kva spor går toget frå? 0
Ima li kola za spavanje u vozu? Er -et-sov-vogn-på-to--t? Er det sovevogn på toget? E- d-t s-v-v-g- p- t-g-t- ------------------------- Er det sovevogn på toget? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom pravcu do Brisela. E- vi- ha ei--ei-----b-----t-----B-ü---l. Eg vil ha ein einvegsbillett til Brüssel. E- v-l h- e-n e-n-e-s-i-l-t- t-l B-ü-s-l- ----------------------------------------- Eg vil ha ein einvegsbillett til Brüssel. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu do Kopenhagena. E--vi- k--p- r---r--llet- til -ø-e-h--n. Eg vil kjøpe returbillett til København. E- v-l k-ø-e r-t-r-i-l-t- t-l K-b-n-a-n- ---------------------------------------- Eg vil kjøpe returbillett til København. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? Kva--------e-n pla---i --vevo-n-? Kva kostar ein plass i sovevogna? K-a k-s-a- e-n p-a-s i s-v-v-g-a- --------------------------------- Kva kostar ein plass i sovevogna? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezička promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga ni naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sistem jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili pisci žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije takođe potiču jezičku promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezička je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezičke promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Da li ste to znali?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 miliona ljudi perzijski je maternji jezik. Njima se pridružuje još 50 miliona ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U zavisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Ko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...