Knjiga fraza

bs Prilozi   »   nn Adverbs

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [hundre]

Adverbs

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
već jednom – još nikada n-k-n -o-- --ald-i nokon gong - aldri n-k-n g-n- - a-d-i ------------------ nokon gong - aldri 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? H-r du -okon-go-g vo-e i--erlin? Har du nokon gong vore i Berlin? H-r d- n-k-n g-n- v-r- i B-r-i-? -------------------------------- Har du nokon gong vore i Berlin? 0
Ne, još nikada. N-i, ---r-. Nei, aldri. N-i- a-d-i- ----------- Nei, aldri. 0
neko – niko n-k-n-----g-n nokon - ingen n-k-n - i-g-n ------------- nokon - ingen 0
Poznajete li ovdje nekoga? Kj--ner -u ----- h--? Kjenner du nokon her? K-e-n-r d- n-k-n h-r- --------------------- Kjenner du nokon her? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. N--- -- --enn---in--n-her. Nei, eg kjenner ingen her. N-i- e- k-e-n-r i-g-n h-r- -------------------------- Nei, eg kjenner ingen her. 0
još – ne više enno-- ik----le-ger enno - ikkje lenger e-n- - i-k-e l-n-e- ------------------- enno - ikkje lenger 0
Ostajete li još dugo ovdje? Sk-l-du v-----e---i-s-und --n-? Skal du vere her ei stund enno? S-a- d- v-r- h-r e- s-u-d e-n-? ------------------------------- Skal du vere her ei stund enno? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. N-i- -- ---- -kkj- ve-e---r-l-n-e-. Nei, eg skal ikkje vere her lenger. N-i- e- s-a- i-k-e v-r- h-r l-n-e-. ----------------------------------- Nei, eg skal ikkje vere her lenger. 0
još nešto – ništa više l--t m-ir---ik-j--me-r litt meir - ikkje meir l-t- m-i- - i-k-e m-i- ---------------------- litt meir - ikkje meir 0
Želite li još nešto popiti? V-l-du--a --tt-m--- - dr-kk-? Vil du ha litt meir å drikke? V-l d- h- l-t- m-i- å d-i-k-? ----------------------------- Vil du ha litt meir å drikke? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Ne---a-k, eg---l-ik----h--m--r. Nei takk, eg vil ikkje ha meir. N-i t-k-, e- v-l i-k-e h- m-i-. ------------------------------- Nei takk, eg vil ikkje ha meir. 0
već nešto – još ništa a---r--e - ik-je-enno allereie - ikkje enno a-l-r-i- - i-k-e e-n- --------------------- allereie - ikkje enno 0
Jeste li već nešto jeli? Ha--du --l-r-i- -t-? Har du allereie ete? H-r d- a-l-r-i- e-e- -------------------- Har du allereie ete? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. Nei- eg-ha- -k----et--enno. Nei, eg har ikkje ete enno. N-i- e- h-r i-k-e e-e e-n-. --------------------------- Nei, eg har ikkje ete enno. 0
još neko – niko više fle-r- --inge-----i-e fleire - ingen fleire f-e-r- - i-g-n f-e-r- --------------------- fleire - ingen fleire 0
Želi li još neko kafu? E---et ---i---s----il--a-k--f-? Er det fleire som vil ha kaffi? E- d-t f-e-r- s-m v-l h- k-f-i- ------------------------------- Er det fleire som vil ha kaffi? 0
Ne, niko više. Nei, -n-----l--r-. Nei, ingen fleire. N-i- i-g-n f-e-r-. ------------------ Nei, ingen fleire. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...