Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   nn At the airport

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trettifem]

At the airport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. Eg vi- g-e--e-kj-pe b-l--t- -i--At--- -akk. Eg vil gjerne kjøpe billett til Aten, takk. E- v-l g-e-n- k-ø-e b-l-e-t t-l A-e-, t-k-. ------------------------------------------- Eg vil gjerne kjøpe billett til Aten, takk. 0
Da li je to direktan let? E---e- ---ek-e---? Er det direktefly? E- d-t d-r-k-e-l-? ------------------ Er det direktefly? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Eg -i- g----- -itje v---vi--a--et--ik-j---øyka-. Eg vil gjerne sitje ved vindauget, ikkje-røykar. E- v-l g-e-n- s-t-e v-d v-n-a-g-t- i-k-e-r-y-a-. ------------------------------------------------ Eg vil gjerne sitje ved vindauget, ikkje-røykar. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Eg --l-g--rn--stadf-ste--e-----inga mi. Eg vil gjerne stadfeste bestillinga mi. E- v-l g-e-n- s-a-f-s-e b-s-i-l-n-a m-. --------------------------------------- Eg vil gjerne stadfeste bestillinga mi. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Eg-v---gj-r----vbestille. Eg vil gjerne avbestille. E- v-l g-e-n- a-b-s-i-l-. ------------------------- Eg vil gjerne avbestille. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. E- -i-------e -ndr- --stilli-g---i. Eg vil gjerne endre bestillinga mi. E- v-l g-e-n- e-d-e b-s-i-l-n-a m-. ----------------------------------- Eg vil gjerne endre bestillinga mi. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Nå--g-- -e-te ----t-- R-m-? Når går neste fly til Roma? N-r g-r n-s-e f-y t-l R-m-? --------------------------- Når går neste fly til Roma? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? Ha------o -ed-g--pl-----? Har de to ledige plassar? H-r d- t- l-d-g- p-a-s-r- ------------------------- Har de to ledige plassar? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. N--,--i --r--err----n---di- ---ss. Nei, vi har berre ein ledig plass. N-i- v- h-r b-r-e e-n l-d-g p-a-s- ---------------------------------- Nei, vi har berre ein ledig plass. 0
Kada slijećemo? Nå- -an--r -i? Når landar vi? N-r l-n-a- v-? -------------- Når landar vi? 0
Kada smo tamo? N----r vi--r-m--? Når er vi framme? N-r e- v- f-a-m-? ----------------- Når er vi framme? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Når-g---de--b--s---- s-nt--m? Når går det buss til sentrum? N-r g-r d-t b-s- t-l s-n-r-m- ----------------------------- Når går det buss til sentrum? 0
Da li je to Vaš kofer? E- d-tte kofferten di-? Er dette kofferten din? E- d-t-e k-f-e-t-n d-n- ----------------------- Er dette kofferten din? 0
Da li je to Vaša tašna? E--d-tte --sk--di? Er dette veska di? E- d-t-e v-s-a d-? ------------------ Er dette veska di? 0
Da li je to Vaš prtljag? E- d--t---ag---en----? Er dette bagasjen din? E- d-t-e b-g-s-e- d-n- ---------------------- Er dette bagasjen din? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? K-r---kj- --g--je --n-eg-ta ---? Kor mykje bagasje kan eg ta med? K-r m-k-e b-g-s-e k-n e- t- m-d- -------------------------------- Kor mykje bagasje kan eg ta med? 0
Dvadeset kila. Tj-- --l-. Tjue kilo. T-u- k-l-. ---------- Tjue kilo. 0
Šta, samo dvadeset kila? K-a? -e--- ---- -i-o? Kva? Berre tjue kilo? K-a- B-r-e t-u- k-l-? --------------------- Kva? Berre tjue kilo? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.