Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   sq E shkuara 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [tetёdhjetёetre]

E shkuara 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
telefonirati t---f---j telefonoj t-l-f-n-j --------- telefonoj 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. Ka------f-nu--. Kam telefonuar. K-m t-l-f-n-a-. --------------- Kam telefonuar. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Kam----r n---el-fo- -ji-h- k--ёs. Kam marr nё telefon gjithё kohёs. K-m m-r- n- t-l-f-n g-i-h- k-h-s- --------------------------------- Kam marr nё telefon gjithё kohёs. 0
pitati pyes pyes p-e- ---- pyes 0
Ja sam pitao / pitala. Unё --m pyet-r. Unё kam pyetur. U-ё k-m p-e-u-. --------------- Unё kam pyetur. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. K-- p-etur g-it-----. Kam pyetur gjithmonё. K-m p-e-u- g-i-h-o-ё- --------------------- Kam pyetur gjithmonё. 0
ispričati t-e--j tregoj t-e-o- ------ tregoj 0
Ja sam ispričao / ispričala. Ka- --eg-a-. Kam treguar. K-m t-e-u-r- ------------ Kam treguar. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. U-- ----m--r--uar -- ---th---i-torinё. Unё e kam treguar tё gjithё historinё. U-ё e k-m t-e-u-r t- g-i-h- h-s-o-i-ё- -------------------------------------- Unё e kam treguar tё gjithё historinё. 0
učiti m-soj mёsoj m-s-j ----- mёsoj 0
Ja sam učio / učila. U---ka--mёsu--. Unё kam mёsuar. U-ё k-m m-s-a-. --------------- Unё kam mёsuar. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. Ka--m---ar-gji----mb-ё---n. Kam mёsuar gjithё mbrёmjen. K-m m-s-a- g-i-h- m-r-m-e-. --------------------------- Kam mёsuar gjithё mbrёmjen. 0
raditi p-n-j punoj p-n-j ----- punoj 0
Ja sam radio / radila. U-ё kam --n---. Unё kam punuar. U-ё k-m p-n-a-. --------------- Unё kam punuar. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. Kam-p--u-r --i-h------n. Kam punuar gjithё ditёn. K-m p-n-a- g-i-h- d-t-n- ------------------------ Kam punuar gjithё ditёn. 0
jesti h- ha h- -- ha 0
Ja sam jeo / jela. U-ё-k-m----ё--. Unё kam ngrёnё. U-ё k-m n-r-n-. --------------- Unё kam ngrёnё. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Unё - kam-ngrё-ё--- gjith--u-h---in. Unё e kam ngrёnё tё gjithё ushqimin. U-ё e k-m n-r-n- t- g-i-h- u-h-i-i-. ------------------------------------ Unё e kam ngrёnё tё gjithё ushqimin. 0

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!