Zbirka izraza

hr U banci   »   ca Al banc

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [seixanta]

Al banc

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski katalonski igra Više
Želim otvoriti račun. Vo--ri- obri- -n--om-te. Voldria obrir un compte. V-l-r-a o-r-r u- c-m-t-. ------------------------ Voldria obrir un compte. 0
Tu je moja putovnica. Aques---s e----u--ass---rt. Aquest és el meu passaport. A-u-s- é- e- m-u p-s-a-o-t- --------------------------- Aquest és el meu passaport. 0
A ovdje je moja adresa. I-a----t- és----m--------ç-. I aquesta és la meva adreça. I a-u-s-a é- l- m-v- a-r-ç-. ---------------------------- I aquesta és la meva adreça. 0
Želim uplatiti novac na moj račun. M--g-adaria--ip-s-tar---ners----m-u co----. M’agradaria dipositar diners al meu compte. M-a-r-d-r-a d-p-s-t-r d-n-r- a- m-u c-m-t-. ------------------------------------------- M’agradaria dipositar diners al meu compte. 0
Želim podići novac sa svojeg računa. V-l-------e----d----- d----e---om--e. Voldria treure diners del meu compte. V-l-r-a t-e-r- d-n-r- d-l m-u c-m-t-. ------------------------------------- Voldria treure diners del meu compte. 0
Želim uzeti izvadak sa računa. Vol-----r-br--e--m-u--x-r---e-de--ompte. Voldria rebre el meu extracte de compte. V-l-r-a r-b-e e- m-u e-t-a-t- d- c-m-t-. ---------------------------------------- Voldria rebre el meu extracte de compte. 0
Želim unovčiti putnički ček. V--d-ia---r ef-c----u- x---d--v-a---. Voldria fer efectiu un xec de viatge. V-l-r-a f-r e-e-t-u u- x-c d- v-a-g-. ------------------------------------- Voldria fer efectiu un xec de viatge. 0
Kolike su pristojbe? Q-a----s--------ssió? Quant és la comissió? Q-a-t é- l- c-m-s-i-? --------------------- Quant és la comissió? 0
Gdje moram potpisati? O----ig de-sig--r? On haig de signar? O- h-i- d- s-g-a-? ------------------ On haig de signar? 0
Očekujem doznaku iz Njemačke. E-pe-- ----tra---e-è-cia -’A--ma-y-. Espero una transferència d’Alemanya. E-p-r- u-a t-a-s-e-è-c-a d-A-e-a-y-. ------------------------------------ Espero una transferència d’Alemanya. 0
Tu je moj broj računa. Aqu--t-és-e--me----me-o-d--co-pt-. Aquest és el meu número de compte. A-u-s- é- e- m-u n-m-r- d- c-m-t-. ---------------------------------- Aquest és el meu número de compte. 0
Je li novac stigao? Han ------t--l---in---? Han arribat els diners? H-n a-r-b-t e-s d-n-r-? ----------------------- Han arribat els diners? 0
Želim promijeniti ovaj novac. V------ c-nvia- aques-- --n--s. Voldria canviar aquests diners. V-l-r-a c-n-i-r a-u-s-s d-n-r-. ------------------------------- Voldria canviar aquests diners. 0
Trebam američke dolare. Ne-ess-t--dò--rs a-e--ca-s. Necessito dòlars americans. N-c-s-i-o d-l-r- a-e-i-a-s- --------------------------- Necessito dòlars americans. 0
Molim Vas, dajte mi sitne novčanice. Doni’--bitl---s pe-it-,--i------au. Doni’m bitllets petits, si us plau. D-n-’- b-t-l-t- p-t-t-, s- u- p-a-. ----------------------------------- Doni’m bitllets petits, si us plau. 0
Postoji li ovdje bankomat? Q-e--i--- -n-c----r----o-àtic? Que hi ha un caixer automàtic? Q-e h- h- u- c-i-e- a-t-m-t-c- ------------------------------ Que hi ha un caixer automàtic? 0
Koliko se novca može podići? Qu-nts d---r- --c--reu-e? Quants diners puc treure? Q-a-t- d-n-r- p-c t-e-r-? ------------------------- Quants diners puc treure? 0
Koje se kreditne kartice mogu koristiti? Q------són---s------t-s--e-c--d-t---- -s--o--- util----r? Quines són les targetes de crèdit que es poden utilitzar? Q-i-e- s-n l-s t-r-e-e- d- c-è-i- q-e e- p-d-n u-i-i-z-r- --------------------------------------------------------- Quines són les targetes de crèdit que es poden utilitzar? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče materinji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj materinji jezik. Budući da postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Znanost se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i talijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...