Ов-- -----ј-па-о-.
Овде је мој пасош.
О-д- ј- м-ј п-с-ш-
------------------
Овде је мој пасош. 0 Ov-- -- -oj pas--.Ovde je moj pasoš.O-d- j- m-j p-s-š-------------------Ovde je moj pasoš.
А---де-је-м--- --р--а.
А овде је моја адреса.
А о-д- ј- м-ј- а-р-с-.
----------------------
А овде је моја адреса. 0 A o--e-------- ------.A ovde je moja adresa.A o-d- j- m-j- a-r-s-.----------------------A ovde je moja adresa.
Я хотел бы / хотела бы положить деньги на мой счёт.
Želim podići novac sa svojeg računa.
Ј- желим п-д-г--ти--овац с-----г-р---н-.
Ја желим подигнути новац са свог рачуна.
Ј- ж-л-м п-д-г-у-и н-в-ц с- с-о- р-ч-н-.
----------------------------------------
Ја желим подигнути новац са свог рачуна. 0 J- želi--pod-g---i-no-a---- -v-g-rač--a.Ja želim podignuti novac sa svog računa.J- ž-l-m p-d-g-u-i n-v-c s- s-o- r-č-n-.----------------------------------------Ja želim podignuti novac sa svog računa.
О--е------ј -ро-----уна.
Овде је мој број рачуна.
О-д- ј- м-ј б-о- р-ч-н-.
------------------------
Овде је мој број рачуна. 0 Ov-e j--m-j-b-o-----una.Ovde je moj broj računa.O-d- j- m-j b-o- r-č-n-.------------------------Ovde je moj broj računa.
Д--ли--- -ов-ц -т---о?
Да ли је новац стигао?
Д- л- ј- н-в-ц с-и-а-?
----------------------
Да ли је новац стигао? 0 Da--i-------ac ----a-?Da li je novac stigao?D- l- j- n-v-c s-i-a-?----------------------Da li je novac stigao?
Ј- тр---- а-ери-к- д----е.
Ја требам америчке доларе.
Ј- т-е-а- а-е-и-к- д-л-р-.
--------------------------
Ја требам америчке доларе. 0 Ja----bam--m--ič-- -o-a-e.Ja trebam američke dolare.J- t-e-a- a-e-i-k- d-l-r-.--------------------------Ja trebam američke dolare.
Има--и --д--ба----а-?
Има ли овде банкомат?
И-а л- о-д- б-н-о-а-?
---------------------
Има ли овде банкомат? 0 Im---- o--e ---k----?Ima li ovde bankomat?I-a l- o-d- b-n-o-a-?---------------------Ima li ovde bankomat?
К--и-- н-вц- се--ож---од--ну--?
Колико новца се може подигнути?
К-л-к- н-в-а с- м-ж- п-д-г-у-и-
-------------------------------
Колико новца се може подигнути? 0 K--i-o --v-a-se mo-e -o--gn-t-?Koliko novca se može podignuti?K-l-k- n-v-a s- m-ž- p-d-g-u-i--------------------------------Koliko novca se može podignuti?
К--е к-е-и--- -а-тице-с- могу-к-р-сти--?
Које кредитне картице се могу користити?
К-ј- к-е-и-н- к-р-и-е с- м-г- к-р-с-и-и-
----------------------------------------
Које кредитне картице се могу користити? 0 K--- ---di-n- k-r--ce -e -o-u -o--s-i-i?Koje kreditne kartice se mogu koristiti?K-j- k-e-i-n- k-r-i-e s- m-g- k-r-s-i-i-----------------------------------------Koje kreditne kartice se mogu koristiti?
Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku.
Kod djece koja uče materinji jezik to se dešava automatski.
Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila.
No ipak od početka ispravno nauče svoj materinji jezik.
Budući da postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika.
Međutim, postoji li i univerzalna gramatika?
Znanost se već dugo bavi tim pitanjem.
Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega.
Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića.
Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila.
Ti ispitanici su bili učenici jezika.
Učili su japanski i talijanski jezik.
Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena.
Međutim, ispitanici to nisu znali.
Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice.
Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne.
Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi.
To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost.
Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice.
I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku!
Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga.
Tu spada i Brocino područje.
Nalazi se u lijevom velikom mozgu.
Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila.
Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila.
Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu.
Svi oni bi pratili iste principe.
I ti principi bi nam bili urođeni...