Zbirka izraza

hr U banci   »   it In banca

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [sessanta]

In banca

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
Želim otvoriti račun. Vorre--ap-i-- -n -on-o. Vorrei aprire un conto. V-r-e- a-r-r- u- c-n-o- ----------------------- Vorrei aprire un conto. 0
Tu je moja putovnica. Ecc- ---mi--pa----orto. Ecco il mio passaporto. E-c- i- m-o p-s-a-o-t-. ----------------------- Ecco il mio passaporto. 0
A ovdje je moja adresa. E- --co -l-mio ---ir-zz-. Ed ecco il mio indirizzo. E- e-c- i- m-o i-d-r-z-o- ------------------------- Ed ecco il mio indirizzo. 0
Želim uplatiti novac na moj račun. V-rre------ un--e-s-ment- -u---i- con--. Vorrei fare un versamento sul mio conto. V-r-e- f-r- u- v-r-a-e-t- s-l m-o c-n-o- ---------------------------------------- Vorrei fare un versamento sul mio conto. 0
Želim podići novac sa svojeg računa. Vorr-i--a-- un --e-iev--da------co---. Vorrei fare un prelievo dal mio conto. V-r-e- f-r- u- p-e-i-v- d-l m-o c-n-o- -------------------------------------- Vorrei fare un prelievo dal mio conto. 0
Želim uzeti izvadak sa računa. Vo-rei -------- -’---ra-to-co-t-. Vorrei ritirare l’estratto conto. V-r-e- r-t-r-r- l-e-t-a-t- c-n-o- --------------------------------- Vorrei ritirare l’estratto conto. 0
Želim unovčiti putnički ček. V-------n--s-a----n a-se-no / --ave- -h--k. Vorrei incassare un assegno / travel check. V-r-e- i-c-s-a-e u- a-s-g-o / t-a-e- c-e-k- ------------------------------------------- Vorrei incassare un assegno / travel check. 0
Kolike su pristojbe? Q-----è--a--a---f-? Quant’è la tariffa? Q-a-t-è l- t-r-f-a- ------------------- Quant’è la tariffa? 0
Gdje moram potpisati? Do-e---vo ---m-r-? Dove devo firmare? D-v- d-v- f-r-a-e- ------------------ Dove devo firmare? 0
Očekujem doznaku iz Njemačke. St- --pett-n-o un --nifi-- ----- G--m-n--. Sto aspettando un bonifico dalla Germania. S-o a-p-t-a-d- u- b-n-f-c- d-l-a G-r-a-i-. ------------------------------------------ Sto aspettando un bonifico dalla Germania. 0
Tu je moj broj računa. E--- i- -i----mero d---o-to. Ecco il mio numero di conto. E-c- i- m-o n-m-r- d- c-n-o- ---------------------------- Ecco il mio numero di conto. 0
Je li novac stigao? S--o--r-ivati----o-d-? Sono arrivati i soldi? S-n- a-r-v-t- i s-l-i- ---------------------- Sono arrivati i soldi? 0
Želim promijeniti ovaj novac. V--r---ca--------u-st--s---i. Vorrei cambiare questi soldi. V-r-e- c-m-i-r- q-e-t- s-l-i- ----------------------------- Vorrei cambiare questi soldi. 0
Trebam američke dolare. M- ----rron- --llari U-A-/-S-atu-i--nsi. Mi occorrono dollari USA / Statunitensi. M- o-c-r-o-o d-l-a-i U-A / S-a-u-i-e-s-. ---------------------------------------- Mi occorrono dollari USA / Statunitensi. 0
Molim Vas, dajte mi sitne novčanice. P-r--avor--m--dia -an-o-o-e-d- ----olo---gli-. Per favore mi dia banconote di piccolo taglio. P-r f-v-r- m- d-a b-n-o-o-e d- p-c-o-o t-g-i-. ---------------------------------------------- Per favore mi dia banconote di piccolo taglio. 0
Postoji li ovdje bankomat? C----n b----m-t q-i? C’è un bancomat qui? C-è u- b-n-o-a- q-i- -------------------- C’è un bancomat qui? 0
Koliko se novca može podići? Qual---omma-s--può-pr-l-va--? Quale somma si può prelevare? Q-a-e s-m-a s- p-ò p-e-e-a-e- ----------------------------- Quale somma si può prelevare? 0
Koje se kreditne kartice mogu koristiti? Qu--i---rte -- -re-it--s--acc---ano? Quali carte di credito si accettano? Q-a-i c-r-e d- c-e-i-o s- a-c-t-a-o- ------------------------------------ Quali carte di credito si accettano? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče materinji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj materinji jezik. Budući da postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Znanost se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i talijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...