Zbirka izraza

hr U banci   »   sv På banken

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [sextio]

På banken

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Želim otvoriti račun. J-g--k--le-vil---ö-pna -tt-kon-o. Jag skulle vilja öppna ett konto. J-g s-u-l- v-l-a ö-p-a e-t k-n-o- --------------------------------- Jag skulle vilja öppna ett konto. 0
Tu je moja putovnica. Här ä-----t p-ss. Här är mitt pass. H-r ä- m-t- p-s-. ----------------- Här är mitt pass. 0
A ovdje je moja adresa. Och -----r-m-n--dress. Och här är min adress. O-h h-r ä- m-n a-r-s-. ---------------------- Och här är min adress. 0
Želim uplatiti novac na moj račun. J-g-sk-l-e -i-ja --t-a -n -e-gar-p--mi-t---n-o. Jag skulle vilja sätta in pengar på mitt konto. J-g s-u-l- v-l-a s-t-a i- p-n-a- p- m-t- k-n-o- ----------------------------------------------- Jag skulle vilja sätta in pengar på mitt konto. 0
Želim podići novac sa svojeg računa. J-- s--ll----lj- -a -- pen-ar f-----i-- -o---. Jag skulle vilja ta ut pengar från mitt konto. J-g s-u-l- v-l-a t- u- p-n-a- f-å- m-t- k-n-o- ---------------------------------------------- Jag skulle vilja ta ut pengar från mitt konto. 0
Želim uzeti izvadak sa računa. J-g-----le -i--a ---ta k--t-utd----n. Jag skulle vilja hämta kontoutdragen. J-g s-u-l- v-l-a h-m-a k-n-o-t-r-g-n- ------------------------------------- Jag skulle vilja hämta kontoutdragen. 0
Želim unovčiti putnički ček. Jag--k-l-e---l-a l--a-i-----r-s-che-k. Jag skulle vilja lösa in en resecheck. J-g s-u-l- v-l-a l-s- i- e- r-s-c-e-k- -------------------------------------- Jag skulle vilja lösa in en resecheck. 0
Kolike su pristojbe? Hu- hö----r ---iftern-? Hur höga är avgifterna? H-r h-g- ä- a-g-f-e-n-? ----------------------- Hur höga är avgifterna? 0
Gdje moram potpisati? Var-sk- ja----r--a u-d-r? Var ska jag skriva under? V-r s-a j-g s-r-v- u-d-r- ------------------------- Var ska jag skriva under? 0
Očekujem doznaku iz Njemačke. Jag v--ta---å -- -i--ri---f--- T------d. Jag väntar på en girering från Tyskland. J-g v-n-a- p- e- g-r-r-n- f-å- T-s-l-n-. ---------------------------------------- Jag väntar på en girering från Tyskland. 0
Tu je moj broj računa. H---ä- mitt-k-n--n-m--r. Här är mitt kontonummer. H-r ä- m-t- k-n-o-u-m-r- ------------------------ Här är mitt kontonummer. 0
Je li novac stigao? Har pe--a--a ---m--? Har pengarna kommit? H-r p-n-a-n- k-m-i-? -------------------- Har pengarna kommit? 0
Želim promijeniti ovaj novac. Jag sk-ll--v-lja -äx-a--e h-- -----rn-. Jag skulle vilja växla de här pengarna. J-g s-u-l- v-l-a v-x-a d- h-r p-n-a-n-. --------------------------------------- Jag skulle vilja växla de här pengarna. 0
Trebam američke dolare. J-g-b----e---S----l--. Jag behöver US-dollar. J-g b-h-v-r U---o-l-r- ---------------------- Jag behöver US-dollar. 0
Molim Vas, dajte mi sitne novčanice. V-----äl- --h -- -ig--m- --d---. Var snäll och ge mig små sedlar. V-r s-ä-l o-h g- m-g s-å s-d-a-. -------------------------------- Var snäll och ge mig små sedlar. 0
Postoji li ovdje bankomat? Finns det -å--- -a-kom-t-h-r? Finns det någon bankomat här? F-n-s d-t n-g-n b-n-o-a- h-r- ----------------------------- Finns det någon bankomat här? 0
Koliko se novca može podići? Hu- -y--et-p-n-ar -år --n -a -t? Hur mycket pengar får man ta ut? H-r m-c-e- p-n-a- f-r m-n t- u-? -------------------------------- Hur mycket pengar får man ta ut? 0
Koje se kreditne kartice mogu koristiti? Vi-ka-ko-toko-t---n-m-n --v---a? Vilka kontokort kan man använda? V-l-a k-n-o-o-t k-n m-n a-v-n-a- -------------------------------- Vilka kontokort kan man använda? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče materinji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj materinji jezik. Budući da postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Znanost se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i talijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...