Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   sr Прошлост 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осамдесет и један]

81 [osamdeset i jedan]

Прошлост 1

[Prošlost 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
pisati писати писати п-с-т- ------ писати 0
pisati pisati p-s-t- ------ pisati
On je napisao pismo. О--је -а---а--пис-о. Он је написао писмо. О- ј- н-п-с-о п-с-о- -------------------- Он је написао писмо. 0
O- -e -a---a- p--m-. On je napisao pismo. O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
A ona je napisala razglednicu. А -на-ј--н----ала р-зг--д-ицу. А она је написала разгледницу. А о-а ј- н-п-с-л- р-з-л-д-и-у- ------------------------------ А она је написала разгледницу. 0
A--n--j---ap-------az--e--i-u. A ona je napisala razglednicu. A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
čitati чита-и читати ч-т-т- ------ читати 0
či-ati čitati č-t-t- ------ čitati
On je čitao ilustrirani časopis. О---е чит---и-----о-а---ча-о--с. Он је читао илустровани часопис. О- ј- ч-т-о и-у-т-о-а-и ч-с-п-с- -------------------------------- Он је читао илустровани часопис. 0
On ---č-tao--l---r-v-ni -a-o-i-. On je čitao ilustrovani časopis. O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
A ona je čitala knjigu. А -на-је-ч--ала-к--г-. А она је читала књигу. А о-а ј- ч-т-л- к-и-у- ---------------------- А она је читала књигу. 0
A ona-je -it-la knj---. A ona je čitala knjigu. A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu.
uzeti уз--и узети у-е-и ----- узети 0
u--ti uzeti u-e-i ----- uzeti
On je uzeo cigaretu. О- ј- -з-о цига--т-. Он је узео цигарету. О- ј- у-е- ц-г-р-т-. -------------------- Он је узео цигарету. 0
On-j--uz-o ci-are-u. On je uzeo cigaretu. O- j- u-e- c-g-r-t-. -------------------- On je uzeo cigaretu.
Ona je uzela komad čokolade. Она--е -з-л--ком-------ла--. Она је узела комад чоколаде. О-а ј- у-е-а к-м-д ч-к-л-д-. ---------------------------- Она је узела комад чоколаде. 0
O-a je u-e-- koma- čo----d-. Ona je uzela komad čokolade. O-a j- u-e-a k-m-d č-k-l-d-. ---------------------------- Ona je uzela komad čokolade.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Он--е-б-----в------а-- ---о-- бил--в-р-а. Он је био неверан, али је она била верна. О- ј- б-о н-в-р-н- а-и ј- о-а б-л- в-р-а- ----------------------------------------- Он је био неверан, али је она била верна. 0
O--j- -io-n--era-- -l--j- --a-b-l--ver-a. On je bio neveran, ali je ona bila verna. O- j- b-o n-v-r-n- a-i j- o-a b-l- v-r-a- ----------------------------------------- On je bio neveran, ali je ona bila verna.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Он--- би------ а-и -е--н--б----вр-дн-. Он је био лењ, али је она била вредна. О- ј- б-о л-њ- а-и ј- о-а б-л- в-е-н-. -------------------------------------- Он је био лењ, али је она била вредна. 0
O---e-bio l---, ali-je o-a---la-v-edn-. On je bio lenj, ali je ona bila vredna. O- j- b-o l-n-, a-i j- o-a b-l- v-e-n-. --------------------------------------- On je bio lenj, ali je ona bila vredna.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Он-ј--б-о с--о-а---, а-- је---а--и-а -----а. Он је био сиромашан, али је она била богата. О- ј- б-о с-р-м-ш-н- а-и ј- о-а б-л- б-г-т-. -------------------------------------------- Он је био сиромашан, али је она била богата. 0
On je-bio --rom-š--,---i------- -il------t-. On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. O- j- b-o s-r-m-š-n- a-i j- o-a b-l- b-g-t-. -------------------------------------------- On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.
On nije imao novaca, nego dugove. О--ни---им-о н--ц-,---- ду----. Он није имао новца, већ дуговe. О- н-ј- и-а- н-в-а- в-ћ д-г-в-. ------------------------------- Он није имао новца, већ дуговe. 0
O- ni-- i--- n--c----ec-------e. On nije imao novca, vec- dugove. O- n-j- i-a- n-v-a- v-c- d-g-v-. -------------------------------- On nije imao novca, već dugove.
On nije imao sreće, nego peh. Он-није-и--- ср-ћ--------ех. Он није имао среће, већ пех. О- н-ј- и-а- с-е-е- в-ћ п-х- ---------------------------- Он није имао среће, већ пех. 0
O---ij---m---s-ec--,---c- ---. On nije imao srec-e, vec- peh. O- n-j- i-a- s-e-́-, v-c- p-h- ------------------------------ On nije imao sreće, već peh.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. О- ни-е -м-о -спе-, -ећ-н-усп-х. Он није имао успех, већ неуспех. О- н-ј- и-а- у-п-х- в-ћ н-у-п-х- -------------------------------- Он није имао успех, већ неуспех. 0
On ---e-i--o----e---već-ne----h. On nije imao uspeh, vec- neuspeh. O- n-j- i-a- u-p-h- v-c- n-u-p-h- --------------------------------- On nije imao uspeh, već neuspeh.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. О- н-је -ио з--о-о-а----ећ-нез-дов--ан. Он није био задовољан, већ незадовољан. О- н-ј- б-о з-д-в-љ-н- в-ћ н-з-д-в-љ-н- --------------------------------------- Он није био задовољан, већ незадовољан. 0
On n-je b-- z---v-l-an----ć--e-a---o----. On nije bio zadovoljan, vec- nezadovoljan. O- n-j- b-o z-d-v-l-a-, v-c- n-z-d-v-l-a-. ------------------------------------------ On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.
On nije bio sretan, nego nesretan. О--н-ј- био-сре------е- ---р-ћан. Он није био срећан, већ несрећан. О- н-ј- б-о с-е-а-, в-ћ н-с-е-а-. --------------------------------- Он није био срећан, већ несрећан. 0
O- -ije bio sr--́--,--e-- --s---́a-. On nije bio srec-an, vec- nesrec-an. O- n-j- b-o s-e-́-n- v-c- n-s-e-́-n- ------------------------------------ On nije bio srećan, već nesrećan.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. О--н-је--ио----п-т--ан- в-- а-т--а-и-ан. Он није био симпатичан, већ антипатичан. О- н-ј- б-о с-м-а-и-а-, в-ћ а-т-п-т-ч-н- ---------------------------------------- Он није био симпатичан, већ антипатичан. 0
On-ni-e --- s--pati-an- v----a--i-ati-an. On nije bio simpatičan, vec- antipatičan. O- n-j- b-o s-m-a-i-a-, v-c- a-t-p-t-č-n- ----------------------------------------- On nije bio simpatičan, već antipatičan.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...