Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   kk Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [сексен бір]

81 [seksen bir]

Past tense 1

[Ötken şaq 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
pisati жазу жазу ж-з- ---- жазу 0
jazw jazw j-z- ---- jazw
On je napisao pismo. О- -а- -азд-. Ол хат жазды. О- х-т ж-з-ы- ------------- Ол хат жазды. 0
Ol---- -a---. Ol xat jazdı. O- x-t j-z-ı- ------------- Ol xat jazdı.
A ona je napisala razglednicu. Ал -л ашық х-- ж--ды. Ал ол ашық хат жазды. А- о- а-ы- х-т ж-з-ы- --------------------- Ал ол ашық хат жазды. 0
Al -l-aş-q xat-ja-d-. Al ol aşıq xat jazdı. A- o- a-ı- x-t j-z-ı- --------------------- Al ol aşıq xat jazdı.
čitati оқу оқу о-у --- оқу 0
oqw oqw o-w --- oqw
On je čitao ilustrirani časopis. О- сур--т-----на--оқыды. Ол суретті журнал оқыды. О- с-р-т-і ж-р-а- о-ы-ы- ------------------------ Ол суретті журнал оқыды. 0
Ol --r---i---r-a- ---d-. Ol swretti jwrnal oqıdı. O- s-r-t-i j-r-a- o-ı-ı- ------------------------ Ol swretti jwrnal oqıdı.
A ona je čitala knjigu. Ал ол-к-та---қ--ы. Ал ол кітап оқыды. А- о- к-т-п о-ы-ы- ------------------ Ал ол кітап оқыды. 0
Al--l ki-a- -qıdı. Al ol kitap oqıdı. A- o- k-t-p o-ı-ı- ------------------ Al ol kitap oqıdı.
uzeti а-у алу а-у --- алу 0
alw alw a-w --- alw
On je uzeo cigaretu. Ол --р ------ а-ды. Ол бір темекі алды. О- б-р т-м-к- а-д-. ------------------- Ол бір темекі алды. 0
O--b-r-t-m--- -l--. Ol bir temeki aldı. O- b-r t-m-k- a-d-. ------------------- Ol bir temeki aldı.
Ona je uzela komad čokolade. О---ір -окол-д а---. Ол бір шоколад алды. О- б-р ш-к-л-д а-д-. -------------------- Ол бір шоколад алды. 0
Ol-bir ş-kol-- ald-. Ol bir şokolad aldı. O- b-r ş-k-l-d a-d-. -------------------- Ol bir şokolad aldı.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Жігіт---а---о-м-ды--а- --з ад-- -о-д-. Жігіт адал болмады, ал қыз адал болды. Ж-г-т а-а- б-л-а-ы- а- қ-з а-а- б-л-ы- -------------------------------------- Жігіт адал болмады, ал қыз адал болды. 0
J-g-t -da--bo-m---, a- q-z a-al-bo---. Jigit adal bolmadı, al qız adal boldı. J-g-t a-a- b-l-a-ı- a- q-z a-a- b-l-ı- -------------------------------------- Jigit adal bolmadı, al qız adal boldı.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Жігі--жалқау --л-------қы----с---б-лд-. Жігіт жалқау болды, ал қыз пысық болды. Ж-г-т ж-л-а- б-л-ы- а- қ-з п-с-қ б-л-ы- --------------------------------------- Жігіт жалқау болды, ал қыз пысық болды. 0
J---t--al--w---l-ı,-al---z pıs---bo---. Jigit jalqaw boldı, al qız pısıq boldı. J-g-t j-l-a- b-l-ı- a- q-z p-s-q b-l-ı- --------------------------------------- Jigit jalqaw boldı, al qız pısıq boldı.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Жігіт-кедей-б--д-- --з б-----лд-. Жігіт кедей болды, қыз бай болды. Ж-г-т к-д-й б-л-ы- қ-з б-й б-л-ы- --------------------------------- Жігіт кедей болды, қыз бай болды. 0
J---- kedey--ol--- qı--ba- -old-. Jigit kedey boldı, qız bay boldı. J-g-t k-d-y b-l-ı- q-z b-y b-l-ı- --------------------------------- Jigit kedey boldı, qız bay boldı.
On nije imao novaca, nego dugove. Оны- а-ш--ы---ес, ----з---ы б-л-д-. Оның ақшасы емес, қарыздары болады. О-ы- а-ш-с- е-е-, қ-р-з-а-ы б-л-д-. ----------------------------------- Оның ақшасы емес, қарыздары болады. 0
On-ñ--q-a-ı --e---qar-zdar----l---. Onıñ aqşası emes, qarızdarı boladı. O-ı- a-ş-s- e-e-, q-r-z-a-ı b-l-d-. ----------------------------------- Onıñ aqşası emes, qarızdarı boladı.
On nije imao sreće, nego peh. Оны--б--- -о----ы,--- ---сі---к-е ұшы-а--. Оның бағы болмады, ол сәтсіздікке ұшырады. О-ы- б-ғ- б-л-а-ы- о- с-т-і-д-к-е ұ-ы-а-ы- ------------------------------------------ Оның бағы болмады, ол сәтсіздікке ұшырады. 0
On-ñ ---- b---adı--ol-s--si----k---şıradı. Onıñ bağı bolmadı, ol sätsizdikke uşıradı. O-ı- b-ğ- b-l-a-ı- o- s-t-i-d-k-e u-ı-a-ı- ------------------------------------------ Onıñ bağı bolmadı, ol sätsizdikke uşıradı.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. О---еті-т-кке-жетп--і,-сә-сі----к-------ды. Ол жетістікке жетпеді, сәтсіздікке ұшырады. О- ж-т-с-і-к- ж-т-е-і- с-т-і-д-к-е ұ-ы-а-ы- ------------------------------------------- Ол жетістікке жетпеді, сәтсіздікке ұшырады. 0
O- ---i-t--ke-j----d-,-s--s-z---------ra--. Ol jetistikke jetpedi, sätsizdikke uşıradı. O- j-t-s-i-k- j-t-e-i- s-t-i-d-k-e u-ı-a-ı- ------------------------------------------- Ol jetistikke jetpedi, sätsizdikke uşıradı.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. О---и-- -мес- н-ра-ы ----ы. Ол риза емес, наразы болды. О- р-з- е-е-, н-р-з- б-л-ы- --------------------------- Ол риза емес, наразы болды. 0
O--rï-a-emes-----a-ı-b-ldı. Ol rïza emes, narazı boldı. O- r-z- e-e-, n-r-z- b-l-ı- --------------------------- Ol rïza emes, narazı boldı.
On nije bio sretan, nego nesretan. О---ақ-т-ы-е-ес,-бақытсыз ---. Ол бақытты емес, бақытсыз еді. О- б-қ-т-ы е-е-, б-қ-т-ы- е-і- ------------------------------ Ол бақытты емес, бақытсыз еді. 0
O---aqı-tı ----, -a-ıts-- e-i. Ol baqıttı emes, baqıtsız edi. O- b-q-t-ı e-e-, b-q-t-ı- e-i- ------------------------------ Ol baqıttı emes, baqıtsız edi.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. О--к--ік---еме---к-рік-із-е-і. Ол көрікті емес, көріксіз еді. О- к-р-к-і е-е-, к-р-к-і- е-і- ------------------------------ Ол көрікті емес, көріксіз еді. 0
O- -öri-ti ---s--k-rik--z-edi. Ol körikti emes, köriksiz edi. O- k-r-k-i e-e-, k-r-k-i- e-i- ------------------------------ Ol körikti emes, köriksiz edi.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...