Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   sr Осећаји

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [педесет и шест]

56 [pedeset i šest]

Осећаји

[Osećaji]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Imati volje Б--и -а--оложе-. Бити расположен. Б-т- р-с-о-о-е-. ---------------- Бити расположен. 0
Bi-i--as--l-že-. Biti raspoložen. B-t- r-s-o-o-e-. ---------------- Biti raspoložen.
Imamo volje. Р--по---е-- смо. Расположени смо. Р-с-о-о-е-и с-о- ---------------- Расположени смо. 0
Ras--lo--ni ---. Raspoloženi smo. R-s-o-o-e-i s-o- ---------------- Raspoloženi smo.
Nemamo volje. Нис---р-спо-----и. Нисмо расположени. Н-с-о р-с-о-о-е-и- ------------------ Нисмо расположени. 0
Ni-----as-olo-en-. Nismo raspoloženi. N-s-o r-s-o-o-e-i- ------------------ Nismo raspoloženi.
Bojati se. Пл--ит- --. Плашити се. П-а-и-и с-. ----------- Плашити се. 0
P--š-ti s-. Plašiti se. P-a-i-i s-. ----------- Plašiti se.
Bojim se. Ја-се-пла--м. Ја се плашим. Ј- с- п-а-и-. ------------- Ја се плашим. 0
J--s-----š-m. Ja se plašim. J- s- p-a-i-. ------------- Ja se plašim.
Ne bojim se. Ј--с- -- п-аш-м. Ја се не плашим. Ј- с- н- п-а-и-. ---------------- Ја се не плашим. 0
Ja -e n----aš-m. Ja se ne plašim. J- s- n- p-a-i-. ---------------- Ja se ne plašim.
Imati vremena. И------р----а Имати времена И-а-и в-е-е-а ------------- Имати времена 0
Ima-i -re---a Imati vremena I-a-i v-e-e-a ------------- Imati vremena
On ima vremena. Он и-- -р-м--а. Он има времена. О- и-а в-е-е-а- --------------- Он има времена. 0
O- im- v------. On ima vremena. O- i-a v-e-e-a- --------------- On ima vremena.
On nema vremena. Он --ма --емена. Он нема времена. О- н-м- в-е-е-а- ---------------- Он нема времена. 0
O---e------men-. On nema vremena. O- n-m- v-e-e-a- ---------------- On nema vremena.
Dosađivati se. Доса--в--- -е Досађивати се Д-с-ђ-в-т- с- ------------- Досађивати се 0
Do-----at- se Dosađivati se D-s-đ-v-t- s- ------------- Dosađivati se
Ona se dosađuje. О-- -е ---а----. Она се досађује. О-а с- д-с-ђ-ј-. ---------------- Она се досађује. 0
O-a -e d-s-đ---. Ona se dosađuje. O-a s- d-s-đ-j-. ---------------- Ona se dosađuje.
Ona se ne dosađuje. О----е н- --сађ-је. Она се не досађује. О-а с- н- д-с-ђ-ј-. ------------------- Она се не досађује. 0
O-a s- ---d---đ-je. Ona se ne dosađuje. O-a s- n- d-s-đ-j-. ------------------- Ona se ne dosađuje.
Biti gladan Бити----д-н Бити гладан Б-т- г-а-а- ----------- Бити гладан 0
B-t--g-a--n Biti gladan B-t- g-a-a- ----------- Biti gladan
Jeste li gladni? Је-т--ли-гл--н-? Јесте ли гладни? Ј-с-е л- г-а-н-? ---------------- Јесте ли гладни? 0
J-s-e-li---adni? Jeste li gladni? J-s-e l- g-a-n-? ---------------- Jeste li gladni?
Vi niste gladni? Ви-ни-т-----дн-? Ви нисте гладни? В- н-с-е г-а-н-? ---------------- Ви нисте гладни? 0
V---is----l-dn-? Vi niste gladni? V- n-s-e g-a-n-? ---------------- Vi niste gladni?
Biti žedan Би-и-же-ан Бити жедан Б-т- ж-д-н ---------- Бити жедан 0
B-ti-že-an Biti žedan B-t- ž-d-n ---------- Biti žedan
Oni su žedni. О-и--у-ж--н-. Они су жедни. О-и с- ж-д-и- ------------- Они су жедни. 0
On--su-ž----. Oni su žedni. O-i s- ž-d-i- ------------- Oni su žedni.
Oni nisu žedni. Он- ни-у ж-дн-. Они нису жедни. О-и н-с- ж-д-и- --------------- Они нису жедни. 0
On------ že-ni. Oni nisu žedni. O-i n-s- ž-d-i- --------------- Oni nisu žedni.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!