Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   uk Минулий час 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [вісімдесят один]

81 [visimdesyat odyn]

Минулий час 1

[Mynulyy̆ chas 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
pisati Пис--и Писати П-с-т- ------ Писати 0
Py-aty Pysaty P-s-t- ------ Pysaty
On je napisao pismo. В-н -и-ав л--т-. Він писав листа. В-н п-с-в л-с-а- ---------------- Він писав листа. 0
V-n --sav -y-ta. Vin pysav lysta. V-n p-s-v l-s-a- ---------------- Vin pysav lysta.
A ona je napisala razglednicu. А--о----а----л- лист----. А вона написала листівку. А в-н- н-п-с-л- л-с-і-к-. ------------------------- А вона написала листівку. 0
A-vo-- -a-ys-l---y-t-v--. A vona napysala lystivku. A v-n- n-p-s-l- l-s-i-k-. ------------------------- A vona napysala lystivku.
čitati Ч-т--и Читати Ч-т-т- ------ Читати 0
Ch-t-ty Chytaty C-y-a-y ------- Chytaty
On je čitao ilustrirani časopis. Він--и----ж-р-ал. Він читав журнал. В-н ч-т-в ж-р-а-. ----------------- Він читав журнал. 0
V-n-chytav -hurn-l. Vin chytav zhurnal. V-n c-y-a- z-u-n-l- ------------------- Vin chytav zhurnal.
A ona je čitala knjigu. А-во-а -и-ала-к-иг-. А вона читала книгу. А в-н- ч-т-л- к-и-у- -------------------- А вона читала книгу. 0
A-von- chy--l- kn-h-. A vona chytala knyhu. A v-n- c-y-a-a k-y-u- --------------------- A vona chytala knyhu.
uzeti Б--ти Брати Б-а-и ----- Брати 0
Bra-y Braty B-a-y ----- Braty
On je uzeo cigaretu. В-н-уз-в --г-р---. Він узяв сигарету. В-н у-я- с-г-р-т-. ------------------ Він узяв сигарету. 0
Vi- --yav-syh---tu. Vin uzyav syharetu. V-n u-y-v s-h-r-t-. ------------------- Vin uzyav syharetu.
Ona je uzela komad čokolade. Вона в---а ч---и-- ш-ко-адк-. Вона взяла частину шоколадки. В-н- в-я-а ч-с-и-у ш-к-л-д-и- ----------------------------- Вона взяла частину шоколадки. 0
V--a----ala c-as---- ----ol----. Vona vzyala chastynu shokoladky. V-n- v-y-l- c-a-t-n- s-o-o-a-k-. -------------------------------- Vona vzyala chastynu shokoladky.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Він-б-- н----ний- - в-на бул- в---а. Він був невірний, а вона була вірна. В-н б-в н-в-р-и-, а в-н- б-л- в-р-а- ------------------------------------ Він був невірний, а вона була вірна. 0
V-n--u----vi-----, - --na -ul- -ir--. Vin buv nevirnyy-, a vona bula virna. V-n b-v n-v-r-y-̆- a v-n- b-l- v-r-a- ------------------------------------- Vin buv nevirnyy̆, a vona bula virna.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. В-----в--ед----- а --н- -ула с-а---н-. Він був ледачий, а вона була старанна. В-н б-в л-д-ч-й- а в-н- б-л- с-а-а-н-. -------------------------------------- Він був ледачий, а вона була старанна. 0
Vi- --- l-da-hy----a----a-b-la--t-ran-a. Vin buv ledachyy-, a vona bula staranna. V-n b-v l-d-c-y-̆- a v-n- b-l- s-a-a-n-. ---------------------------------------- Vin buv ledachyy̆, a vona bula staranna.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. В-- -ув---дний----во-а-б-л--б-г---. Він був бідний, а вона була багата. В-н б-в б-д-и-, а в-н- б-л- б-г-т-. ----------------------------------- Він був бідний, а вона була багата. 0
Vin---- ---n--̆- -----a-bul--baha--. Vin buv bidnyy-, a vona bula bahata. V-n b-v b-d-y-̆- a v-n- b-l- b-h-t-. ------------------------------------ Vin buv bidnyy̆, a vona bula bahata.
On nije imao novaca, nego dugove. В-- н---ав грош-----иш---ор-и. Він не мав грошей, лише борги. В-н н- м-в г-о-е-, л-ш- б-р-и- ------------------------------ Він не мав грошей, лише борги. 0
Vi--ne-m----r--h-----lysh--bo--y. Vin ne mav hroshey-, lyshe borhy. V-n n- m-v h-o-h-y-, l-s-e b-r-y- --------------------------------- Vin ne mav hroshey̆, lyshe borhy.
On nije imao sreće, nego peh. Він--е -ав -аст-,----- -еща-тя. Він не мав щастя, лише нещастя. В-н н- м-в щ-с-я- л-ш- н-щ-с-я- ------------------------------- Він не мав щастя, лише нещастя. 0
V-n-ne---v-shc-a-tya--l-she--e--c-a-tya. Vin ne mav shchastya, lyshe neshchastya. V-n n- m-v s-c-a-t-a- l-s-e n-s-c-a-t-a- ---------------------------------------- Vin ne mav shchastya, lyshe neshchastya.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. В-н--- мав--спі-у- ли-е не--ач-. Він не мав успіху, лише невдачі. В-н н- м-в у-п-х-, л-ш- н-в-а-і- -------------------------------- Він не мав успіху, лише невдачі. 0
Vi-----m-v --pik-u-----h--n---a--i. Vin ne mav uspikhu, lyshe nevdachi. V-n n- m-v u-p-k-u- l-s-e n-v-a-h-. ----------------------------------- Vin ne mav uspikhu, lyshe nevdachi.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ві--не --в-зад-----н-м-----ез--оволен-м. Він не був задоволеним, а незадоволеним. В-н н- б-в з-д-в-л-н-м- а н-з-д-в-л-н-м- ---------------------------------------- Він не був задоволеним, а незадоволеним. 0
V---n- -uv-zad--olen--- a-----d-vol--y-. Vin ne buv zadovolenym, a nezadovolenym. V-n n- b-v z-d-v-l-n-m- a n-z-d-v-l-n-m- ---------------------------------------- Vin ne buv zadovolenym, a nezadovolenym.
On nije bio sretan, nego nesretan. В-- н---у- ---ли--м, а-н---слив--. Він не був щасливим, а нещасливим. В-н н- б-в щ-с-и-и-, а н-щ-с-и-и-. ---------------------------------- Він не був щасливим, а нещасливим. 0
Vin--e-bu---hchasly--m- a-nes---a--yv--. Vin ne buv shchaslyvym, a neshchaslyvym. V-n n- b-v s-c-a-l-v-m- a n-s-c-a-l-v-m- ---------------------------------------- Vin ne buv shchaslyvym, a neshchaslyvym.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. В----е-б-в-пр--м--м- - --пр----им. Він не був приємним, а неприємним. В-н н- б-в п-и-м-и-, а н-п-и-м-и-. ---------------------------------- Він не був приємним, а неприємним. 0
Vi- -- ----pr--emny-,-a nep---emny-. Vin ne buv pryyemnym, a nepryyemnym. V-n n- b-v p-y-e-n-m- a n-p-y-e-n-m- ------------------------------------ Vin ne buv pryyemnym, a nepryyemnym.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...