А --- ---и-- е-н---арт--к-.
А таа напиша една картичка.
А т-а н-п-ш- е-н- к-р-и-к-.
---------------------------
А таа напиша една картичка. 0 A taa---p-sha-y-d-a---r---hk-.A taa napisha yedna kartichka.A t-a n-p-s-a y-d-a k-r-i-h-a-------------------------------A taa napisha yedna kartichka.
А т-а----аш--една----га.
А таа читаше една книга.
А т-а ч-т-ш- е-н- к-и-а-
------------------------
А таа читаше една книга. 0 A-----ch--as--e yed-a-kn---a.A taa chitashye yedna knigua.A t-a c-i-a-h-e y-d-a k-i-u-.-----------------------------A taa chitashye yedna knigua.
То--беш----вер--, н----- -----в--н-.
Тој беше неверен, но таа беше верна.
Т-ј б-ш- н-в-р-н- н- т-а б-ш- в-р-а-
------------------------------------
Тој беше неверен, но таа беше верна. 0 Toј --e-h-e-n-e-ye-y--,-no -aa ---s--e-v-er--.Toј byeshye nyevyeryen, no taa byeshye vyerna.T-ј b-e-h-e n-e-y-r-e-, n- t-a b-e-h-e v-e-n-.----------------------------------------------Toј byeshye nyevyeryen, no taa byeshye vyerna.
Т-ј -е----рз-л-в- н--т-а-б-ше вр-д--.
Тој беше мрзелив, но таа беше вредна.
Т-ј б-ш- м-з-л-в- н- т-а б-ш- в-е-н-.
-------------------------------------
Тој беше мрзелив, но таа беше вредна. 0 T-- by-shye-mrz-eli-, ----aa----sh-e vr---na.Toј byeshye mrzyeliv, no taa byeshye vryedna.T-ј b-e-h-e m-z-e-i-, n- t-a b-e-h-e v-y-d-a----------------------------------------------Toј byeshye mrzyeliv, no taa byeshye vryedna.
То---еш- -и---аше-, -о таа бе-е---г-та.
Тој беше сиромашен, но таа беше богата.
Т-ј б-ш- с-р-м-ш-н- н- т-а б-ш- б-г-т-.
---------------------------------------
Тој беше сиромашен, но таа беше богата. 0 To- bye---------m--hy-n- -o t-a-b-e-h---bo--ata.Toј byeshye siromashyen, no taa byeshye boguata.T-ј b-e-h-e s-r-m-s-y-n- n- t-a b-e-h-e b-g-a-a-------------------------------------------------Toј byeshye siromashyen, no taa byeshye boguata.
То- н--бе-- з---в--ен,--уку нез-----л--.
Тој не беше задоволен, туку незадоволен.
Т-ј н- б-ш- з-д-в-л-н- т-к- н-з-д-в-л-н-
----------------------------------------
Тој не беше задоволен, туку незадоволен. 0 To- n-- -ye-hye---do--lye-, t----o nye--do-o--en.Toј nye byeshye zadovolyen, tookoo nyezadovolyen.T-ј n-e b-e-h-e z-d-v-l-e-, t-o-o- n-e-a-o-o-y-n--------------------------------------------------Toј nye byeshye zadovolyen, tookoo nyezadovolyen.
Тој н- бе-е ср-ќ--,--у-у -ес--ќ--.
Тој не беше среќен, туку несреќен.
Т-ј н- б-ш- с-е-е-, т-к- н-с-е-е-.
----------------------------------
Тој не беше среќен, туку несреќен. 0 T-ј--y- -y-s--e sr-e-jyen, -o-k-- --e-ry-kjy-n.Toј nye byeshye sryekjyen, tookoo nyesryekjyen.T-ј n-e b-e-h-e s-y-k-y-n- t-o-o- n-e-r-e-j-e-.-----------------------------------------------Toј nye byeshye sryekjyen, tookoo nyesryekjyen.
Т----е -е---сим--т----,----- ---импа-ич--.
Тој не беше симпатичен, туку несимпатичен.
Т-ј н- б-ш- с-м-а-и-е-, т-к- н-с-м-а-и-е-.
------------------------------------------
Тој не беше симпатичен, туку несимпатичен. 0 T-ј nye --es-y----mpa--c---n, tooko- -y-sim--t------.Toј nye byeshye simpatichyen, tookoo nyesimpatichyen.T-ј n-e b-e-h-e s-m-a-i-h-e-, t-o-o- n-e-i-p-t-c-y-n------------------------------------------------------Toј nye byeshye simpatichyen, tookoo nyesimpatichyen.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On nije bio simpatičan, nego antipatičan.
Тој не беше симпатичен, туку несимпатичен.
Toј nye byeshye simpatichyen, tookoo nyesimpatichyen.
Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati.
Bebe plaču kad nešto žele.
S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi.
Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine.
Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati.
Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika!
Zato valja razmotriti nekoliko stvari.
Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje.
Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže.
Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji.
Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom.
Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini.
Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja.
Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen!
Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati.
Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv.
Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom.
Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati.
Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila.
Moraju naučiti koji jezik se s kime govori.
Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika.
Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja.
Uče novi kolokvijalni govor.
Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori.
Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak.
Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život.
Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira.
Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...