Knjiga fraza

bs U prirodi   »   nl In de natuur

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [zesentwintig]

In de natuur

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nizozemski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? Zie ---d-e--o-en d--r? Zie je die toren daar? Z-e j- d-e t-r-n d-a-? ---------------------- Zie je die toren daar? 0
Vidiš li tamo planinu? Zie je-die-berg -a--? Zie je die berg daar? Z-e j- d-e b-r- d-a-? --------------------- Zie je die berg daar? 0
Vidiš li tamo selo? Z-e----da-----p -aar? Zie je dat dorp daar? Z-e j- d-t d-r- d-a-? --------------------- Zie je dat dorp daar? 0
Vidiš li tamo rijeku? Z------d-e ri-i-r--aar? Zie je die rivier daar? Z-e j- d-e r-v-e- d-a-? ----------------------- Zie je die rivier daar? 0
Vidiš li tamo most? Z-e--e-die-b-ug daar? Zie je die brug daar? Z-e j- d-e b-u- d-a-? --------------------- Zie je die brug daar? 0
Vidiš li tamo jezero? Zie je ----me-- -a--? Zie je dat meer daar? Z-e j- d-t m-e- d-a-? --------------------- Zie je dat meer daar? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. D---vo--- v-n--ik-m-o-. Die vogel vind ik mooi. D-e v-g-l v-n- i- m-o-. ----------------------- Die vogel vind ik mooi. 0
Ono drvo tamo mi se sviđa. Di------ v-n---- -ooi. Die boom vind ik mooi. D-e b-o- v-n- i- m-o-. ---------------------- Die boom vind ik mooi. 0
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. De-e-steen -i-d--- --oi. Deze steen vind ik mooi. D-z- s-e-n v-n- i- m-o-. ------------------------ Deze steen vind ik mooi. 0
Onaj park tamo mi se sviđa. Da----rk -in--i- m---. Dat park vind ik mooi. D-t p-r- v-n- i- m-o-. ---------------------- Dat park vind ik mooi. 0
Onaj vrt tamo mi se sviđa. Di- -------nd ik--o--. Die tuin vind ik mooi. D-e t-i- v-n- i- m-o-. ---------------------- Die tuin vind ik mooi. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. De-- blo-m---n--i- m-oi. Deze bloem vind ik mooi. D-z- b-o-m v-n- i- m-o-. ------------------------ Deze bloem vind ik mooi. 0
Mislim da je lijepo. Ik vin- --- mooi. Ik vind dat mooi. I- v-n- d-t m-o-. ----------------- Ik vind dat mooi. 0
Mislim da je interesantno. I--vind---t-i-t---ss-n-. Ik vind dat interessant. I- v-n- d-t i-t-r-s-a-t- ------------------------ Ik vind dat interessant. 0
Mislim da je prekrasno. Ik v-n- --t-p--c---g. Ik vind dat prachtig. I- v-n- d-t p-a-h-i-. --------------------- Ik vind dat prachtig. 0
Mislim da je ružno. Ik v--d -at-l--ij-. Ik vind dat lelijk. I- v-n- d-t l-l-j-. ------------------- Ik vind dat lelijk. 0
Mislim da je dosadno. Ik -i-- dat---a-. Ik vind dat saai. I- v-n- d-t s-a-. ----------------- Ik vind dat saai. 0
Mislim da je strašno. Ik --nd -a- v-es-li--. Ik vind dat vreselijk. I- v-n- d-t v-e-e-i-k- ---------------------- Ik vind dat vreselijk. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.