Knjiga fraza

bs U prirodi   »   kk In nature

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [жиырма алты]

26 [jïırma altı]

In nature

[Tabïğat ayasında]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Vidiš li tamo kulu? А--у--ұнара-ы кө--- т---ы---а? Анау мұнараны көріп тұрсың ба? А-а- м-н-р-н- к-р-п т-р-ы- б-? ------------------------------ Анау мұнараны көріп тұрсың ба? 0
A------nar-n--k--ip tu-sıñ -a? Anaw munaranı körip tursıñ ba? A-a- m-n-r-n- k-r-p t-r-ı- b-? ------------------------------ Anaw munaranı körip tursıñ ba?
Vidiš li tamo planinu? А--у ---ды кө-і--т-р-ы----? Анау тауды көріп тұрсың ба? А-а- т-у-ы к-р-п т-р-ы- б-? --------------------------- Анау тауды көріп тұрсың ба? 0
An---ta-dı-kö-i- -urs-ñ -a? Anaw tawdı körip tursıñ ba? A-a- t-w-ı k-r-p t-r-ı- b-? --------------------------- Anaw tawdı körip tursıñ ba?
Vidiš li tamo selo? А----ауы--- -өр---тұ---- --? Анау ауылды көріп тұрсың ба? А-а- а-ы-д- к-р-п т-р-ы- б-? ---------------------------- Анау ауылды көріп тұрсың ба? 0
A-aw --ıl-ı k-rip-t------ba? Anaw awıldı körip tursıñ ba? A-a- a-ı-d- k-r-p t-r-ı- b-? ---------------------------- Anaw awıldı körip tursıñ ba?
Vidiš li tamo rijeku? Анау өз--ді --ріп-т----ң ба? Анау өзенді көріп тұрсың ба? А-а- ө-е-д- к-р-п т-р-ы- б-? ---------------------------- Анау өзенді көріп тұрсың ба? 0
Anaw--ze-d--k---p tu--ı----? Anaw özendi körip tursıñ ba? A-a- ö-e-d- k-r-p t-r-ı- b-? ---------------------------- Anaw özendi körip tursıñ ba?
Vidiš li tamo most? Ан-- к-пі-д------п---р-ы----? Анау көпірді көріп тұрсың ба? А-а- к-п-р-і к-р-п т-р-ы- б-? ----------------------------- Анау көпірді көріп тұрсың ба? 0
A-a- kö--r----öri--tur--- -a? Anaw köpirdi körip tursıñ ba? A-a- k-p-r-i k-r-p t-r-ı- b-? ----------------------------- Anaw köpirdi körip tursıñ ba?
Vidiš li tamo jezero? Ан-- -ө-д----рі----р-ың --? Анау көлді көріп тұрсың ба? А-а- к-л-і к-р-п т-р-ы- б-? --------------------------- Анау көлді көріп тұрсың ба? 0
A----k-l-- --r-p tur-ı--ba? Anaw köldi körip tursıñ ba? A-a- k-l-i k-r-p t-r-ı- b-? --------------------------- Anaw köldi körip tursıñ ba?
Оna ptica tamo mi se sviđa. Мы------ ------ұ-ай--. Мына құс маған ұнайды. М-н- қ-с м-ғ-н ұ-а-д-. ---------------------- Мына құс маған ұнайды. 0
M-na ----m--a---n-y--. Mına qus mağan unaydı. M-n- q-s m-ğ-n u-a-d-. ---------------------- Mına qus mağan unaydı.
Ono drvo tamo mi se sviđa. М-н- а--- -а-ан-ұ--йды. Мына ағаш маған ұнайды. М-н- а-а- м-ғ-н ұ-а-д-. ----------------------- Мына ағаш маған ұнайды. 0
Mın- ağaş --ğ-n -nay--. Mına ağaş mağan unaydı. M-n- a-a- m-ğ-n u-a-d-. ----------------------- Mına ağaş mağan unaydı.
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. М-на --- -ағ---ұна---. Мына тас маған ұнайды. М-н- т-с м-ғ-н ұ-а-д-. ---------------------- Мына тас маған ұнайды. 0
M--- ta--m-ğ-n --aydı. Mına tas mağan unaydı. M-n- t-s m-ğ-n u-a-d-. ---------------------- Mına tas mağan unaydı.
Onaj park tamo mi se sviđa. М--- -------м--ан--н-й--. Мына саябақ маған ұнайды. М-н- с-я-а- м-ғ-н ұ-а-д-. ------------------------- Мына саябақ маған ұнайды. 0
M--a saya-aq m---- -na-d-. Mına sayabaq mağan unaydı. M-n- s-y-b-q m-ğ-n u-a-d-. -------------------------- Mına sayabaq mağan unaydı.
Onaj vrt tamo mi se sviđa. Мына б-қ--ағ-- --а--ы. Мына бақ маған ұнайды. М-н- б-қ м-ғ-н ұ-а-д-. ---------------------- Мына бақ маған ұнайды. 0
Mına ba- -a-a- u--y-ı. Mına baq mağan unaydı. M-n- b-q m-ğ-n u-a-d-. ---------------------- Mına baq mağan unaydı.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Мына ------ғ-- -н--ды. Мына гүл маған ұнайды. М-н- г-л м-ғ-н ұ-а-д-. ---------------------- Мына гүл маған ұнайды. 0
Mı-- -ül -a-------y-ı. Mına gül mağan unaydı. M-n- g-l m-ğ-n u-a-d-. ---------------------- Mına gül mağan unaydı.
Mislim da je lijepo. М---ңше, -ұ- --ем-. Меніңше, бұл әдемі. М-н-ң-е- б-л ә-е-і- ------------------- Меніңше, бұл әдемі. 0
Me---ş-,---l-ä-em-. Meniñşe, bul ädemi. M-n-ñ-e- b-l ä-e-i- ------------------- Meniñşe, bul ädemi.
Mislim da je interesantno. Ме----е- ----қызық. Меніңше, бұл қызық. М-н-ң-е- б-л қ-з-қ- ------------------- Меніңше, бұл қызық. 0
Men-ñ-----u---ız-q. Meniñşe, bul qızıq. M-n-ñ-e- b-l q-z-q- ------------------- Meniñşe, bul qızıq.
Mislim da je prekrasno. М-н-ңше- бұ--ғ---п. Меніңше, бұл ғажап. М-н-ң-е- б-л ғ-ж-п- ------------------- Меніңше, бұл ғажап. 0
Meni-ş-,-----ğ---p. Meniñşe, bul ğajap. M-n-ñ-e- b-l ğ-j-p- ------------------- Meniñşe, bul ğajap.
Mislim da je ružno. Мені--е-------ұ-ықсы-. Меніңше, бұл сұрықсыз. М-н-ң-е- б-л с-р-қ-ы-. ---------------------- Меніңше, бұл сұрықсыз. 0
Men-ñşe- --l su-ı--ız. Meniñşe, bul surıqsız. M-n-ñ-e- b-l s-r-q-ı-. ---------------------- Meniñşe, bul surıqsız.
Mislim da je dosadno. Ме-----, бұ-----ы-с-з. Меніңше, бұл қызықсыз. М-н-ң-е- б-л қ-з-қ-ы-. ---------------------- Меніңше, бұл қызықсыз. 0
Men-ñ-e- bul -ız-q-ı-. Meniñşe, bul qızıqsız. M-n-ñ-e- b-l q-z-q-ı-. ---------------------- Meniñşe, bul qızıqsız.
Mislim da je strašno. М-н--ше, б-- -о---н-ш--. Меніңше, бұл қорқынышты. М-н-ң-е- б-л қ-р-ы-ы-т-. ------------------------ Меніңше, бұл қорқынышты. 0
M----ş-- --l--o-qınışt-. Meniñşe, bul qorqınıştı. M-n-ñ-e- b-l q-r-ı-ı-t-. ------------------------ Meniñşe, bul qorqınıştı.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.