Knjiga fraza

bs U prirodi   »   am በተፈጥሮ

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [ሃያ ስድስት]

26 [haya sidisiti]

በተፈጥሮ

[betefet’iro wisit’i]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? እ- --ው-ይታ-ካል /---? እዛ ማማው ይታይካል /ሻል ? እ- ማ-ው ይ-ይ-ል /-ል ? ------------------ እዛ ማማው ይታይካል /ሻል ? 0
i-- -a-a-i--i-ayikali--sha-i ? iza mamawi yitayikali /shali ? i-a m-m-w- y-t-y-k-l- /-h-l- ? ------------------------------ iza mamawi yitayikali /shali ?
Vidiš li tamo planinu? እ- --ራ- -ታ------ል? እዛ ተራራው ይታይካል /ሻል? እ- ተ-ራ- ይ-ይ-ል /-ል- ------------------ እዛ ተራራው ይታይካል /ሻል? 0
i---t-r-r--i-yi----k-l--/--al-? iza terarawi yitayikali /shali? i-a t-r-r-w- y-t-y-k-l- /-h-l-? ------------------------------- iza terarawi yitayikali /shali?
Vidiš li tamo selo? እ--መ----ይታ-ካል /-ል-? እዛ መንደር ይታይካል /ሻል ? እ- መ-ደ- ይ-ይ-ል /-ል ? ------------------- እዛ መንደር ይታይካል /ሻል ? 0
i-a---n---ri-yit-yi-a--------i ? iza menideri yitayikali /shali ? i-a m-n-d-r- y-t-y-k-l- /-h-l- ? -------------------------------- iza menideri yitayikali /shali ?
Vidiš li tamo rijeku? እ- -ንዙ ይታ----/-ል? እዛ ወንዙ ይታይካል /ሻል? እ- ወ-ዙ ይ-ይ-ል /-ል- ----------------- እዛ ወንዙ ይታይካል /ሻል? 0
i-- -en--------yika-i-/--a--? iza wenizu yitayikali /shali? i-a w-n-z- y-t-y-k-l- /-h-l-? ----------------------------- iza wenizu yitayikali /shali?
Vidiš li tamo most? እዛ -ልድ---ታይ-ል /ሻል? እዛ ድልድዩ ይታይካል /ሻል? እ- ድ-ድ- ይ-ይ-ል /-ል- ------------------ እዛ ድልድዩ ይታይካል /ሻል? 0
iz--di---iy- yit-y-k----/sh--i? iza dilidiyu yitayikali /shali? i-a d-l-d-y- y-t-y-k-l- /-h-l-? ------------------------------- iza dilidiyu yitayikali /shali?
Vidiš li tamo jezero? እ--ሃ-ቅ ይታይ-- /--? እዛ ሃይቅ ይታይካል /ሻል? እ- ሃ-ቅ ይ-ይ-ል /-ል- ----------------- እዛ ሃይቅ ይታይካል /ሻል? 0
i----a-i--i yi--yik-----sh-li? iza hayik’i yitayikali /shali? i-a h-y-k-i y-t-y-k-l- /-h-l-? ------------------------------ iza hayik’i yitayikali /shali?
Оna ptica tamo mi se sviđa. ያ---እርግ----ጄ-ለው። ያንን እርግብ ወድጄዋለው። ያ-ን እ-ግ- ወ-ጄ-ለ-። ---------------- ያንን እርግብ ወድጄዋለው። 0
y----i--rig--- -ed-jē-a--w-. yanini irigibi wedijēwalewi. y-n-n- i-i-i-i w-d-j-w-l-w-. ---------------------------- yanini irigibi wedijēwalewi.
Ono drvo tamo mi se sviđa. ያን--ዛ---ድ--ለ-። ያንን ዛፍ ወድጄዋለው። ያ-ን ዛ- ወ-ጄ-ለ-። -------------- ያንን ዛፍ ወድጄዋለው። 0
y--ini zafi--e-ijē---e--. yanini zafi wedijēwalewi. y-n-n- z-f- w-d-j-w-l-w-. ------------------------- yanini zafi wedijēwalewi.
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. ይ----ድ-ጋ- -ድጄ-ለ-። ይሄንን ድንጋይ ወድጄዋለው። ይ-ን- ድ-ጋ- ወ-ጄ-ለ-። ----------------- ይሄንን ድንጋይ ወድጄዋለው። 0
yihēni-i----iga-i--e-ij------i. yihēnini dinigayi wedijēwalewi. y-h-n-n- d-n-g-y- w-d-j-w-l-w-. ------------------------------- yihēnini dinigayi wedijēwalewi.
Onaj park tamo mi se sviđa. ያን---ናፈሻ --ጄዋለ-። ያንን መናፈሻ ወድጄዋለው። ያ-ን መ-ፈ- ወ-ጄ-ለ-። ---------------- ያንን መናፈሻ ወድጄዋለው። 0
y-n-n--me-a-esh------jē-a--wi. yanini menafesha wedijēwalewi. y-n-n- m-n-f-s-a w-d-j-w-l-w-. ------------------------------ yanini menafesha wedijēwalewi.
Onaj vrt tamo mi se sviđa. ያ-ን--አታ-ልት ቦ-----ዋለው። ያንን የአታክልት ቦታ ወድጄዋለው። ያ-ን የ-ታ-ል- ቦ- ወ-ጄ-ለ-። --------------------- ያንን የአታክልት ቦታ ወድጄዋለው። 0
y--i---ye--t---li-i bo---we-ij---le-i. yanini ye’ātakiliti bota wedijēwalewi. y-n-n- y-’-t-k-l-t- b-t- w-d-j-w-l-w-. -------------------------------------- yanini ye’ātakiliti bota wedijēwalewi.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. ይሄንን---ባ --ጄ--ው። ይሄንን አበባ ወድጄዋለው። ይ-ን- አ-ባ ወ-ጄ-ለ-። ---------------- ይሄንን አበባ ወድጄዋለው። 0
yihēni-i ---ba-we--j--alew-. yihēnini ābeba wedijēwalewi. y-h-n-n- ā-e-a w-d-j-w-l-w-. ---------------------------- yihēnini ābeba wedijēwalewi.
Mislim da je lijepo. ውብ--ኖ--ግ-ቼዋለው። ውብ ሆኖ አግኝቼዋለው። ው- ሆ- አ-ኝ-ዋ-ው- -------------- ውብ ሆኖ አግኝቼዋለው። 0
w-b--h-----g--yi---w-le--. wibi hono āginyichēwalewi. w-b- h-n- ā-i-y-c-ē-a-e-i- -------------------------- wibi hono āginyichēwalewi.
Mislim da je interesantno. አ-ጊ- ---ሆ- አ-ኝ----። አጋጊ/ ሳቢ ሆኖ አግኝቼዋለው። አ-ጊ- ሳ- ሆ- አ-ኝ-ዋ-ው- ------------------- አጋጊ/ ሳቢ ሆኖ አግኝቼዋለው። 0
ā-ag-- sa-ī -on- -gi--i-hēw-l-w-. āgagī/ sabī hono āginyichēwalewi. ā-a-ī- s-b- h-n- ā-i-y-c-ē-a-e-i- --------------------------------- āgagī/ sabī hono āginyichēwalewi.
Mislim da je prekrasno. በጣ- ----ሆኖ--ግኝቼዋለው። በጣም ቆንጆ ሆኖ አግኝቼዋለው። በ-ም ቆ-ጆ ሆ- አ-ኝ-ዋ-ው- ------------------- በጣም ቆንጆ ሆኖ አግኝቼዋለው። 0
b--’-m---’on-----on- -g-ny----w----i. bet’ami k’onijo hono āginyichēwalewi. b-t-a-i k-o-i-o h-n- ā-i-y-c-ē-a-e-i- ------------------------------------- bet’ami k’onijo hono āginyichēwalewi.
Mislim da je ružno. አ---ሚ -ኖ-አ-ኝ-ዋለ-። አስቀያሚ ሆኖ አግኝቼዋለው። አ-ቀ-ሚ ሆ- አ-ኝ-ዋ-ው- ----------------- አስቀያሚ ሆኖ አግኝቼዋለው። 0
ā-i--e-a-- h-n- -g--yi--ē-a-e--. āsik’eyamī hono āginyichēwalewi. ā-i-’-y-m- h-n- ā-i-y-c-ē-a-e-i- -------------------------------- āsik’eyamī hono āginyichēwalewi.
Mislim da je dosadno. አ----ሆ- አግኝ-ዋለ-። አሰልቺ ሆኖ አግኝቼዋለው። አ-ል- ሆ- አ-ኝ-ዋ-ው- ---------------- አሰልቺ ሆኖ አግኝቼዋለው። 0
ā-e----ī hon--āgi-y----wa---i. āselichī hono āginyichēwalewi. ā-e-i-h- h-n- ā-i-y-c-ē-a-e-i- ------------------------------ āselichī hono āginyichēwalewi.
Mislim da je strašno. አሳቃ- -ኖ---ኝ-ዋ--። አሳቃቂ ሆኖ አግኝቼዋለው። አ-ቃ- ሆ- አ-ኝ-ዋ-ው- ---------------- አሳቃቂ ሆኖ አግኝቼዋለው። 0
ās-k-ak---h-no āg-n---h-w--e-i. āsak’ak’ī hono āginyichēwalewi. ā-a-’-k-ī h-n- ā-i-y-c-ē-a-e-i- ------------------------------- āsak’ak’ī hono āginyichēwalewi.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.