Сен--рте--эрте т--у--- к-р-к.
Сен эртең эрте турушуң керек.
С-н э-т-ң э-т- т-р-ш-ң к-р-к-
-----------------------------
Сен эртең эрте турушуң керек. 0 Se--er-eŋ--r-- --r-ş-ŋ ke-e-.Sen erteŋ erte turuşuŋ kerek.S-n e-t-ŋ e-t- t-r-ş-ŋ k-r-k------------------------------Sen erteŋ erte turuşuŋ kerek.
Сен-кө- ишт-шиң-к-р-к.
Сен көп иштешиң керек.
С-н к-п и-т-ш-ң к-р-к-
----------------------
Сен көп иштешиң керек. 0 Sen -ö--i-t--i- kere-.Sen köp işteşiŋ kerek.S-n k-p i-t-ş-ŋ k-r-k-----------------------Sen köp işteşiŋ kerek.
Си- т-- бо-у-у-у- ---е-.
Сиз так болушуңуз керек.
С-з т-к б-л-ш-ң-з к-р-к-
------------------------
Сиз так болушуңуз керек. 0 Siz --k-b-luş---- --r-k.Siz tak boluşuŋuz kerek.S-z t-k b-l-ş-ŋ-z k-r-k-------------------------Siz tak boluşuŋuz kerek.
Ал -а- к--- --р--.
Ал май куюш керек.
А- м-й к-ю- к-р-к-
------------------
Ал май куюш керек. 0 Al m-y k-y-ş--e-ek.Al may kuyuş kerek.A- m-y k-y-ş k-r-k--------------------Al may kuyuş kerek.
Ал---р жуушу-к--ек.
Ал кир жуушу керек.
А- к-р ж-у-у к-р-к-
-------------------
Ал кир жуушу керек. 0 Al---r-juu-u-kere-.Al kir juuşu kerek.A- k-r j-u-u k-r-k--------------------Al kir juuşu kerek.
Биз аз-р---кт--к- -ар--ы-ыз-к---к.
Биз азыр мектепке барышыбыз керек.
Б-з а-ы- м-к-е-к- б-р-ш-б-з к-р-к-
----------------------------------
Биз азыр мектепке барышыбыз керек. 0 B-- a--- m--te-ke--a----bı--ke-e-.Biz azır mektepke barışıbız kerek.B-z a-ı- m-k-e-k- b-r-ş-b-z k-r-k-----------------------------------Biz azır mektepke barışıbız kerek.
Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika.
Zato su nam potrebni prevodioci i tumači.
Nekad davno svi su govorili isti jezik.
Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati.
Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu.
To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja.
Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije.
Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika.
Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu.
Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih.
Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen.
Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina.
Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima.
To je mijenjalo jezike.
Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika.
Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo.
Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika.
Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje.
Svaka evolucija prati određena pravila.
Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu.
Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi.
Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju.
Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika.
Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo.
Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika.
Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora.
To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike.
Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...