Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   sq Fjali tё nёnrenditura me nёse

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [nёntёdhjetёetre]

Fjali tё nёnrenditura me nёse

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Ne znam da li me on voli. Nuk-e --- nёs--a- -ё-do. Nuk e di, nёse ai mё do. N-k e d-, n-s- a- m- d-. ------------------------ Nuk e di, nёse ai mё do. 0
Ne znam da li će se on vratiti. Nuk-e d-- -ёse--i -t-----. Nuk e di, nёse ai kthehet. N-k e d-, n-s- a- k-h-h-t- -------------------------- Nuk e di, nёse ai kthehet. 0
Ne znam da li će me nazvati. Nu--- d-, ---e--- mer- n--t---f--. Nuk e di, nёse mё merr nё telefon. N-k e d-, n-s- m- m-r- n- t-l-f-n- ---------------------------------- Nuk e di, nёse mё merr nё telefon. 0
Da li on mene ipak voli? Nёs--ai-m- d----r-n? Nёse ai mё dashuron? N-s- a- m- d-s-u-o-? -------------------- Nёse ai mё dashuron? 0
Da li će se on ipak vratiti? Nёse a- -t-e------ s-g-r-? Nёse ai kthehet me siguri? N-s- a- k-h-h-t m- s-g-r-? -------------------------- Nёse ai kthehet me siguri? 0
Da li će me on ipak nazvati? N-se--ё -er- n----le-on? Nёse mё merr nё telefon? N-s- m- m-r- n- t-l-f-n- ------------------------ Nёse mё merr nё telefon? 0
Pitam se da li on misli na mene. P-e- ve-e-,--ёs- a--m----- pёr ---. Pyes veten, nёse ai mendon pёr mua. P-e- v-t-n- n-s- a- m-n-o- p-r m-a- ----------------------------------- Pyes veten, nёse ai mendon pёr mua. 0
Pitam se da li on ima drugu. Py-s v---n,-n----ai ka--jё t-et--. Pyes veten, nёse ai ka njё tjetёr. P-e- v-t-n- n-s- a- k- n-ё t-e-ё-. ---------------------------------- Pyes veten, nёse ai ka njё tjetёr. 0
Pitam se da li on laže. P-es v--e-, n--e ---gёnje-. Pyes veten, nёse ai gёnjen. P-e- v-t-n- n-s- a- g-n-e-. --------------------------- Pyes veten, nёse ai gёnjen. 0
Misli li on ipak na mene? N-s- ai -en--- -ё- mu-? Nёse ai mendon pёr mua? N-s- a- m-n-o- p-r m-a- ----------------------- Nёse ai mendon pёr mua? 0
Ima li on ipak neku drugu? N-se -i -a --- --et-r? Nёse ai ka njё tjetёr? N-s- a- k- n-ё t-e-ё-? ---------------------- Nёse ai ka njё tjetёr? 0
Kaže li on ipak istinu? Nё-e ai--hot- t--v----tё-? Nёse ai thotё tё vёrtetёn? N-s- a- t-o-ё t- v-r-e-ё-? -------------------------- Nёse ai thotё tё vёrtetёn? 0
Sumnjam da li me on stvarno voli. Dysho----ёs---i--ё--o-m---ё vёrt--ё. Dyshoj, nёse ai mё do me tё vёrtetё. D-s-o-, n-s- a- m- d- m- t- v-r-e-ё- ------------------------------------ Dyshoj, nёse ai mё do me tё vёrtetё. 0
Sumnjam da li će mi pisati. D-----, n-s---- sh-r---. Dyshoj, nёse mё shkruan. D-s-o-, n-s- m- s-k-u-n- ------------------------ Dyshoj, nёse mё shkruan. 0
Sumnjam da li će me oženiti. Dy-ho-, në---m-r-oh-t -- ---. Dyshoj, nëse martohet me mua. D-s-o-, n-s- m-r-o-e- m- m-a- ----------------------------- Dyshoj, nëse martohet me mua. 0
Da li on mene stvarno voli? Nёse-me -ё-vёrt-tё m---o? Nёse me tё vёrtetё mё do? N-s- m- t- v-r-e-ё m- d-? ------------------------- Nёse me tё vёrtetё mё do? 0
Da li će mi ipak pisati? N--e m- ------te---m--shkru-n? Nёse me tё vёrtetё mё shkruan? N-s- m- t- v-r-e-ё m- s-k-u-n- ------------------------------ Nёse me tё vёrtetё mё shkruan? 0
Da li će me ipak oženiti? Nё-e m--t--v---e-ё mar-o--t-----ua? Nёse me tё vёrtetё martohet me mua? N-s- m- t- v-r-e-ё m-r-o-e- m- m-a- ----------------------------------- Nёse me tё vёrtetё martohet me mua? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...