Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 1   »   sq Pёremrat pronor 1

66 [šezdeset i šest]

Prisvojne zamjenice 1

Prisvojne zamjenice 1

66 [gjashtёdhjetёegjashtё]

Pёremrat pronor 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
ja – moj / moja / moje u-ё – - i-i unё – i imi u-ё – i i-i ----------- unё – i imi 0
Ne mogu naći moj ključ. N-- -o-- gj-- ç-lsi- ti-. Nuk po e gjej çelsin tim. N-k p- e g-e- ç-l-i- t-m- ------------------------- Nuk po e gjej çelsin tim. 0
Ne mogu naći moju voznu kartu. Nu---- ----e- bilet-n ti-e. Nuk po e gjej biletёn time. N-k p- e g-e- b-l-t-n t-m-. --------------------------- Nuk po e gjej biletёn time. 0
ti – tvoj / tvoja / tvoje ti---- y-i ti – i yti t- – i y-i ---------- ti – i yti 0
Jesi li našao tvoj ključ? A--e-gj--u- çe-----t-n-? A ke gjetur çelsin tёnd? A k- g-e-u- ç-l-i- t-n-? ------------------------ A ke gjetur çelsin tёnd? 0
Jesi li našao tvoju voznu kartu? A k--g----r b-l--ёn--ё-d-? A ke gjetur biletёn tёnde? A k- g-e-u- b-l-t-n t-n-e- -------------------------- A ke gjetur biletёn tёnde? 0
on – njegov / njegova / njegovo ai --- --j ai – i tij a- – i t-j ---------- ai – i tij 0
Znaš li gdje je njegov ključ? A e-d-, ----sh-ё-ç----i-- ---? A e di, ku ёshtё çelёsi i tij? A e d-, k- ё-h-ё ç-l-s- i t-j- ------------------------------ A e di, ku ёshtё çelёsi i tij? 0
Znaš li gdje je njegova vozna karta? A-e---- ku -sht- -i--t- e ---? A e di, ku ёshtё bileta e tij? A e d-, k- ё-h-ё b-l-t- e t-j- ------------------------------ A e di, ku ёshtё bileta e tij? 0
ona – njen / njena / njeno a-o – ---aj ajo – i saj a-o – i s-j ----------- ajo – i saj 0
Njen novac je nestao. L---t----aj ---- -----r. Lekёt e saj kanё humbur. L-k-t e s-j k-n- h-m-u-. ------------------------ Lekёt e saj kanё humbur. 0
Njena kreditna kartica je također nestala. E-he -art--e -aj-- k-ed-t-t -- hu-b--. Edhe karta e saj e kreditit ka humbur. E-h- k-r-a e s-j e k-e-i-i- k- h-m-u-. -------------------------------------- Edhe karta e saj e kreditit ka humbur. 0
mi – naš / naša / naše ne – --y-i ne – i yni n- – i y-i ---------- ne – i yni 0
Naš djed je bolestan. G-ysh--yn--ё--tё------ё. Gjyshi ynё ёshtё sёmurё. G-y-h- y-ё ё-h-ё s-m-r-. ------------------------ Gjyshi ynё ёshtё sёmurё. 0
Naša baka je zdrava. Gj------j--- ё---ё mi-ё. Gjyshja jonё ёshtё mirё. G-y-h-a j-n- ё-h-ё m-r-. ------------------------ Gjyshja jonё ёshtё mirё. 0
vi – vaš / vaša / vaše ju --i ----i ju – i juaji j- – i j-a-i ------------ ju – i juaji 0
Djeco, gdje je vaš tata? Fё-i----ku--sh-ё -ab- --a-? Fёmijё, ku ёshtё babi juaj? F-m-j-, k- ё-h-ё b-b- j-a-? --------------------------- Fёmijё, ku ёshtё babi juaj? 0
Djeco, gdje je vaša mama? F--ijё---u-ё-h-ё-m-mi-----? Fёmijё, ku ёshtё mami juaj? F-m-j-, k- ё-h-ё m-m- j-a-? --------------------------- Fёmijё, ku ёshtё mami juaj? 0

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svako želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što tačnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se takođe bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezičke elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!