Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   kk Small Talk 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [жиырма екі]

22 [jïırma eki]

Small Talk 3

[Qısqa äñgime 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Pušite li? Темекі--еге------? Темекі шегесіз бе? Т-м-к- ш-г-с-з б-? ------------------ Темекі шегесіз бе? 0
Te-e-- şeg--i- b-? Temeki şegesiz be? T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Prije da. Бұры- ше-к-н---. Бұрын шеккенмін. Б-р-н ш-к-е-м-н- ---------------- Бұрын шеккенмін. 0
B--ın-şek-e-m-n. Burın şekkenmin. B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Ali sada više ne pušim. Бі--- қаз-- шекпей-і-. Бірақ қазір шекпеймін. Б-р-қ қ-з-р ш-к-е-м-н- ---------------------- Бірақ қазір шекпеймін. 0
Bi-a--q-z-r--e-pe--i-. Biraq qazir şekpeymin. B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Smeta li Vam ako ja pušim? Тем-к-----сем, қар-----есс-з-б-? Темекі шексем, қарсы емессіз бе? Т-м-к- ш-к-е-, қ-р-ы е-е-с-з б-? -------------------------------- Темекі шексем, қарсы емессіз бе? 0
Te--k--ş-k-em- qa-----m--si----? Temeki şeksem, qarsı emessiz be? T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Ne, apsolutno ne. М-л-- қ--с--е----ін. Мүлде қарсы емеспін. М-л-е қ-р-ы е-е-п-н- -------------------- Мүлде қарсы емеспін. 0
Mü-de q-r-ı --es-in. Mülde qarsı emespin. M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Ne smeta mi. Маға---л---де--і -м--. Маған ол кедергі емес. М-ғ-н о- к-д-р-і е-е-. ---------------------- Маған ол кедергі емес. 0
M---n ----ed-rgi e---. Mağan ol kedergi emes. M-ğ-n o- k-d-r-i e-e-. ---------------------- Mağan ol kedergi emes.
Hoćete li popiti nešto? Б----ңе -ше-із-б-? Бірдеңе ішесіз бе? Б-р-е-е і-е-і- б-? ------------------ Бірдеңе ішесіз бе? 0
Bir-eñe -ş-s----e? Birdeñe işesiz be? B-r-e-e i-e-i- b-? ------------------ Birdeñe işesiz be?
Jedan konjak? К---як п-? Коньяк па? К-н-я- п-? ---------- Коньяк па? 0
K--y-k-p-? Konyak pa? K-n-a- p-? ---------- Konyak pa?
Ne, radije pivo. Жоқ--с-ра д-р-сы-а-. Жоқ, сыра дұрысырақ. Ж-қ- с-р- д-р-с-р-қ- -------------------- Жоқ, сыра дұрысырақ. 0
J-q,-s--- du-ıs--a-. Joq, sıra durısıraq. J-q- s-r- d-r-s-r-q- -------------------- Joq, sıra durısıraq.
Putujete li mnogo? Кө- ---хат-айсыз-б-? Көп саяхаттайсыз ба? К-п с-я-а-т-й-ы- б-? -------------------- Көп саяхаттайсыз ба? 0
K-p-sayax-----sız---? Köp sayaxattaysız ba? K-p s-y-x-t-a-s-z b-? --------------------- Köp sayaxattaysız ba?
Da, većinom su to poslovna putovanja. И-- --бін- -скерл-к -а-армен. Ия, көбіне іскерлік сапармен. И-, к-б-н- і-к-р-і- с-п-р-е-. ----------------------------- Ия, көбіне іскерлік сапармен. 0
Ï-a,------e -s-er--k sa------. Ïya, köbine iskerlik saparmen. Ï-a- k-b-n- i-k-r-i- s-p-r-e-. ------------------------------ Ïya, köbine iskerlik saparmen.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Б--а---і--қазір --нда ----л--т--ыз. Бірақ біз қазір мұнда демалыстамыз. Б-р-қ б-з қ-з-р м-н-а д-м-л-с-а-ы-. ----------------------------------- Бірақ біз қазір мұнда демалыстамыз. 0
Bira---i--qazi- ---da---ma-ıs-am--. Biraq biz qazir munda demalıstamız. B-r-q b-z q-z-r m-n-a d-m-l-s-a-ı-. ----------------------------------- Biraq biz qazir munda demalıstamız.
Kakva vrućina! Күн--а---й--с-ық! Күн қандай ыстық! К-н қ-н-а- ы-т-қ- ----------------- Күн қандай ыстық! 0
K-- ---d-y ıst-q! Kün qanday ıstıq! K-n q-n-a- ı-t-q- ----------------- Kün qanday ıstıq!
Da, danas je stvarno vruće. И-- бү-і- --нын-- д----т--. Ия, бүгін шынында да ыстық. И-, б-г-н ш-н-н-а д- ы-т-қ- --------------------------- Ия, бүгін шынында да ыстық. 0
Ïya- b---n-şı----a--a-ı---q. Ïya, bügin şınında da ıstıq. Ï-a- b-g-n ş-n-n-a d- ı-t-q- ---------------------------- Ïya, bügin şınında da ıstıq.
Hajdemo na balkon. Б---он-а -ыға---. Балконға шығайық. Б-л-о-ғ- ш-ғ-й-қ- ----------------- Балконға шығайық. 0
B-l-------ığ-y--. Balkonğa şığayıq. B-l-o-ğ- ş-ğ-y-q- ----------------- Balkonğa şığayıq.
Sutra će ovdje biti zabava. Е--е----ы же--е-с-у-қ к--і-б-ла-ы. Ертең осы жерде сауық кеші болады. Е-т-ң о-ы ж-р-е с-у-қ к-ш- б-л-д-. ---------------------------------- Ертең осы жерде сауық кеші болады. 0
E-teñ--s- -e--e --w-q--eşi--o-ad-. Erteñ osı jerde sawıq keşi boladı. E-t-ñ o-ı j-r-e s-w-q k-ş- b-l-d-. ---------------------------------- Erteñ osı jerde sawıq keşi boladı.
Hoćete li i Vi doći? Сіз--е к-л-с-з--е? Сіз де келесіз бе? С-з д- к-л-с-з б-? ------------------ Сіз де келесіз бе? 0
Si- de -ele-----e? Siz de kelesiz be? S-z d- k-l-s-z b-? ------------------ Siz de kelesiz be?
Da, mi smo također pozvani. И-,-бі--- д---а--рд-. Ия, бізді де шақырды. И-, б-з-і д- ш-қ-р-ы- --------------------- Ия, бізді де шақырды. 0
Ïy-- bizdi de--aqır-ı. Ïya, bizdi de şaqırdı. Ï-a- b-z-i d- ş-q-r-ı- ---------------------- Ïya, bizdi de şaqırdı.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…