Ме----к-п -а- ------ке-еді.
Менің көп зат алғым келеді.
М-н-ң к-п з-т а-ғ-м к-л-д-.
---------------------------
Менің көп зат алғым келеді. 0 M-n-ñ---- z-t---ğı- --led-.Meniñ köp zat alğım keledi.M-n-ñ k-p z-t a-ğ-m k-l-d-.---------------------------Meniñ köp zat alğım keledi.
М---- -а- -а----н қағ------ хат-алт---ер--.
Маған хат жазатын қағаз бен хатқалта керек.
М-ғ-н х-т ж-з-т-н қ-ғ-з б-н х-т-а-т- к-р-к-
-------------------------------------------
Маған хат жазатын қағаз бен хатқалта керек. 0 M-ğan-xat-j----ın-q--az ben x----lta-k--ek.Mağan xat jazatın qağaz ben xatqalta kerek.M-ğ-n x-t j-z-t-n q-ğ-z b-n x-t-a-t- k-r-k--------------------------------------------Mağan xat jazatın qağaz ben xatqalta kerek.
Ж--аз--------жерде?
Жиһаздар қай жерде?
Ж-һ-з-а- қ-й ж-р-е-
-------------------
Жиһаздар қай жерде? 0 J--az--r-q-y jer--?Jïhazdar qay jerde?J-h-z-a- q-y j-r-e--------------------Jïhazdar qay jerde?
Маған---зу ү--е-і ----с--е-к----.
Маған жазу үстелі мен сөре керек.
М-ғ-н ж-з- ү-т-л- м-н с-р- к-р-к-
---------------------------------
Маған жазу үстелі мен сөре керек. 0 Mağa--ja---ü-t--- --- sö-e--e--k.Mağan jazw üsteli men söre kerek.M-ğ-n j-z- ü-t-l- m-n s-r- k-r-k----------------------------------Mağan jazw üsteli men söre kerek.
О-ы-ш-қт-р---й--е-д-?
Ойыншықтар қай жерде?
О-ы-ш-қ-а- қ-й ж-р-е-
---------------------
Ойыншықтар қай жерде? 0 O--n-ıqta--q-y j--d-?Oyınşıqtar qay jerde?O-ı-ş-q-a- q-y j-r-e----------------------Oyınşıqtar qay jerde?
Мағ-н-ф-тб-л---б---е- шахма--кер-к.
Маған футбол добы мен шахмат керек.
М-ғ-н ф-т-о- д-б- м-н ш-х-а- к-р-к-
-----------------------------------
Маған футбол добы мен шахмат керек. 0 Mağan-fw-b-l dobı -en-şaxma----re-.Mağan fwtbol dobı men şaxmat kerek.M-ğ-n f-t-o- d-b- m-n ş-x-a- k-r-k------------------------------------Mağan fwtbol dobı men şaxmat kerek.
Құ------й-ан----қ-й-же---?
Құрал-саймандар қай жерде?
Қ-р-л-с-й-а-д-р қ-й ж-р-е-
--------------------------
Құрал-саймандар қай жерде? 0 Qu----sa----d-r -----erd-?Qural-saymandar qay jerde?Q-r-l-s-y-a-d-r q-y j-r-e---------------------------Qural-saymandar qay jerde?
Мағ----а--а мен--і--еу-к к-р--.
Маған балға мен тістеуік керек.
М-ғ-н б-л-а м-н т-с-е-і- к-р-к-
-------------------------------
Маған балға мен тістеуік керек. 0 M-ğa--bal-a-m-n -i-----k--e---.Mağan balğa men tistewik kerek.M-ğ-n b-l-a m-n t-s-e-i- k-r-k--------------------------------Mağan balğa men tistewik kerek.
Ма-----л-а---- --ле--к ке-ек.
Маған алқа мен білезік керек.
М-ғ-н а-қ- м-н б-л-з-к к-р-к-
-----------------------------
Маған алқа мен білезік керек. 0 Ma-a--a-q--m-------zi- ke-ek.Mağan alqa men bilezik kerek.M-ğ-n a-q- m-n b-l-z-k k-r-k------------------------------Mağan alqa men bilezik kerek.
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Također bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga.
To područje kontrolira jezične procese.
K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika.
Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima.
Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Dali si znao?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!