Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 1   »   pl uzasadnić coś 1

75 [sedamdeset i pet]

nešto obrazložiti 1

nešto obrazložiti 1

75 [siedemdziesiąt pięć]

uzasadnić coś 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski poljski igra Više
Zašto ne dolazite? D---z----p-n /-p--i -i- -r---d-ie? Dlaczego pan / pani nie przyjdzie? D-a-z-g- p-n / p-n- n-e p-z-j-z-e- ---------------------------------- Dlaczego pan / pani nie przyjdzie? 0
Vrijeme je tako loše. P-go-- -e-t---ka-----d--. Pogoda jest taka brzydka. P-g-d- j-s- t-k- b-z-d-a- ------------------------- Pogoda jest taka brzydka. 0
Ne dolazim jer je vrijeme tako loše. Nie-----jd-, po-ieważ p-g--a ---t--ak---rzydk-. Nie przyjdę, ponieważ pogoda jest taka brzydka. N-e p-z-j-ę- p-n-e-a- p-g-d- j-s- t-k- b-z-d-a- ----------------------------------------------- Nie przyjdę, ponieważ pogoda jest taka brzydka. 0
Zašto on ne dolazi? Dl-c-eg- on-n----rzyjdz-e? Dlaczego on nie przyjdzie? D-a-z-g- o- n-e p-z-j-z-e- -------------------------- Dlaczego on nie przyjdzie? 0
On nije pozvan. N-e z-s-a- zaproszo-y. Nie został zaproszony. N-e z-s-a- z-p-o-z-n-. ---------------------- Nie został zaproszony. 0
On ne dolazi jer nije pozvan. On-n-- prz-j-zi-, -o-n---z--t---z-pr-sz---. On nie przyjdzie, bo nie został zaproszony. O- n-e p-z-j-z-e- b- n-e z-s-a- z-p-o-z-n-. ------------------------------------------- On nie przyjdzie, bo nie został zaproszony. 0
Zašto ne dolaziš? Dla----- n---prz-----e--? Dlaczego nie przyjdziesz? D-a-z-g- n-e p-z-j-z-e-z- ------------------------- Dlaczego nie przyjdziesz? 0
Nemam vremena. N---m-m ----u. Nie mam czasu. N-e m-m c-a-u- -------------- Nie mam czasu. 0
Ne dolazim jer nemam vremena. Nie ----------o -ie -a- ---s-. Nie przyjdę, bo nie mam czasu. N-e p-z-j-ę- b- n-e m-m c-a-u- ------------------------------ Nie przyjdę, bo nie mam czasu. 0
Zašto ne ostaneš? D------o -i- ---t-nie--? Dlaczego nie zostaniesz? D-a-z-g- n-e z-s-a-i-s-? ------------------------ Dlaczego nie zostaniesz? 0
Moram još raditi. M--zę --s-c---pop-a-----. Muszę jeszcze popracować. M-s-ę j-s-c-e p-p-a-o-a-. ------------------------- Muszę jeszcze popracować. 0
Ne ostajem jer moram još raditi. N-- zo-t-n-----n-eważ -u-zę-je-zc-e-popr--owa-. Nie zostanę, ponieważ muszę jeszcze popracować. N-e z-s-a-ę- p-n-e-a- m-s-ę j-s-c-e p-p-a-o-a-. ----------------------------------------------- Nie zostanę, ponieważ muszę jeszcze popracować. 0
Zašto već odlazite? Dl-c-e-- p-- - -------- i-zie? Dlaczego pan / pani już idzie? D-a-z-g- p-n / p-n- j-ż i-z-e- ------------------------------ Dlaczego pan / pani już idzie? 0
Umoran / umorna sam. Jest-m--m--z-ny-/-z-ęcz---. Jestem zmęczony / zmęczona. J-s-e- z-ę-z-n- / z-ę-z-n-. --------------------------- Jestem zmęczony / zmęczona. 0
Odlazim jer sam umoran / umorna. Idę, -o --s----z--c---- / z-----na. Idę, bo jestem zmęczony / zmęczona. I-ę- b- j-s-e- z-ę-z-n- / z-ę-z-n-. ----------------------------------- Idę, bo jestem zmęczony / zmęczona. 0
Zašto već odlazite? D--cze-o p-n /-p-n-------e-zie? Dlaczego pan / pani już jedzie? D-a-z-g- p-n / p-n- j-ż j-d-i-? ------------------------------- Dlaczego pan / pani już jedzie? 0
Već je kasno. J-----uż-późno. Jest już późno. J-s- j-ż p-ź-o- --------------- Jest już późno. 0
Odlazim zato jer je već kasno. J---,---n-ew---jes- -u- p-ź--. Jadę, ponieważ jest już późno. J-d-, p-n-e-a- j-s- j-ż p-ź-o- ------------------------------ Jadę, ponieważ jest już późno. 0

Materinji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?

Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak. Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje. Postajemo kreativniji i prilagodljiviji. Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati. Prilikom učenja vježba se pamćenje. Što više učimo to bolje funkcionira. Tko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari. Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu. Stoga brže rješava probleme. Višejezični govornici su također odlučniji. Međutim, kako odlučuju ovisi o jezicima. Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke. Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba. Svi ispitanici su bili dvojezični. Osim materinjeg jezika govorili su još jedan jezik. Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje. Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema. Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge. Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje. Odgovori su se promijenili promjenom jezika! Kad su govorili materinji jezik, ispitanici su izabrali rizik. Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor. Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti. Pritom se također jasno vidjela razlika. Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji. Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku. Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...