Би с-к---/ с--а-- да --зе-в---м е-ен лет--а --и--.
Би сакал / сакала да резервирам еден лет за Атина.
Б- с-к-л / с-к-л- д- р-з-р-и-а- е-е- л-т з- А-и-а-
--------------------------------------------------
Би сакал / сакала да резервирам еден лет за Атина. 0 B--------- s-ka-- ---r--zy-rv---m----y-n-l--- za A---a.Bi sakal / sakala da ryezyerviram yedyen lyet za Atina.B- s-k-l / s-k-l- d- r-e-y-r-i-a- y-d-e- l-e- z- A-i-a--------------------------------------------------------Bi sakal / sakala da ryezyerviram yedyen lyet za Atina.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu.
Би сакал / сакала да резервирам еден лет за Атина.
Bi sakal / sakala da ryezyerviram yedyen lyet za Atina.
Я хотел бы / хотела бы забронировать рейс до Афин.
Da li je to direktan let?
Да-и-е--оа - -и--кт------?
Дали е тоа е директен лет?
Д-л- е т-а е д-р-к-е- л-т-
--------------------------
Дали е тоа е директен лет? 0 Dal--y- --- -- ------t-en l---?Dali ye toa ye diryektyen lyet?D-l- y- t-a y- d-r-e-t-e- l-e-?-------------------------------Dali ye toa ye diryektyen lyet?
Ко-а-од----еднат- машина за ---?
Кога оди следната машина за Рим?
К-г- о-и с-е-н-т- м-ш-н- з- Р-м-
--------------------------------
Кога оди следната машина за Рим? 0 Ko-u--od-----ed---- mas-i-a----R--?Kogua odi slyednata mashina za Rim?K-g-a o-i s-y-d-a-a m-s-i-a z- R-m------------------------------------Kogua odi slyednata mashina za Rim?
Да---им---ш-е --е-с--бодни м--т-?
Дали има уште две слободни места?
Д-л- и-а у-т- д-е с-о-о-н- м-с-а-
---------------------------------
Дали има уште две слободни места? 0 Da-i------o---ye d--e-sl-bo--i -y-sta?Dali ima ooshtye dvye slobodni myesta?D-l- i-a o-s-t-e d-y- s-o-o-n- m-e-t-?--------------------------------------Dali ima ooshtye dvye slobodni myesta?
Н-,---а-е--а-- уш---е--- сл-б-дн----с--.
Не, имаме само уште едно слободно место.
Н-, и-а-е с-м- у-т- е-н- с-о-о-н- м-с-о-
----------------------------------------
Не, имаме само уште едно слободно место. 0 N-e---m-m---s----o-s--ye---d-----obo--o-m---to.Nye, imamye samo ooshtye yedno slobodno myesto.N-e- i-a-y- s-m- o-s-t-e y-d-o s-o-o-n- m-e-t-.-----------------------------------------------Nye, imamye samo ooshtye yedno slobodno myesto.
Кога и-а--вто--с--- цен---от ----рад--?
Кога има автобус до центарот на градот?
К-г- и-а а-т-б-с д- ц-н-а-о- н- г-а-о-?
---------------------------------------
Кога има автобус до центарот на градот? 0 K-gua---a--vto-o-- -o-t---nt-r-t na-g-r----?Kogua ima avtoboos do tzyentarot na guradot?K-g-a i-a a-t-b-o- d- t-y-n-a-o- n- g-r-d-t---------------------------------------------Kogua ima avtoboos do tzyentarot na guradot?
Ова---ваш-о- -уфер?
Ова е вашиот куфер?
О-а е в-ш-о- к-ф-р-
-------------------
Ова е вашиот куфер? 0 O-a ---v-s-io- --o--e-?Ova ye vashiot koofyer?O-a y- v-s-i-t k-o-y-r------------------------Ova ye vashiot koofyer?
Ов--е вашата-т---а?
Ова е вашата ташна?
О-а е в-ш-т- т-ш-а-
-------------------
Ова е вашата ташна? 0 Ova----------a---shna?Ova ye vashata tashna?O-a y- v-s-a-a t-s-n-?----------------------Ova ye vashata tashna?
Ова-- в--и-- --г-ж?
Ова е вашиот багаж?
О-а е в-ш-о- б-г-ж-
-------------------
Ова е вашиот багаж? 0 O-a-y- ---hi-- -ag-aʐ?Ova ye vashiot baguaʐ?O-a y- v-s-i-t b-g-a-?----------------------Ova ye vashiot baguaʐ?
К-л---б-----мо--- -- зе-ам--- -ебе?
Колку багаж можам да земам со себе?
К-л-у б-г-ж м-ж-м д- з-м-м с- с-б-?
-----------------------------------
Колку багаж можам да земам со себе? 0 K---oo b-gu----oʐam-d--z--ma--s--sy-bye?Kolkoo baguaʐ moʐam da zyemam so syebye?K-l-o- b-g-a- m-ʐ-m d- z-e-a- s- s-e-y-?----------------------------------------Kolkoo baguaʐ moʐam da zyemam so syebye?
Ш-о, -амо д-а---т --ло-р--и?
Што, само дваесет килограми?
Ш-о- с-м- д-а-с-т к-л-г-а-и-
----------------------------
Што, само дваесет килограми? 0 S-t-,---m- --ayes-e- --l-g-ra--?Shto, samo dvayesyet kilogurami?S-t-, s-m- d-a-e-y-t k-l-g-r-m-?--------------------------------Shto, samo dvayesyet kilogurami?
Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo.
Očito je moguće trenirati i svoj mozak.
To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent.
Također je važno redovno vježbati.
Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga.
Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen.
Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture.
Povećava se volumen centra za govor.
Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju.
Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv.
Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti.
Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata.
Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život.
Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića.
Stoga se može izgrađivati do duboke starosti.
Svaki unos se u mozgu obrađuje.
Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose.
To znači da radi brže i učinkovitije.
Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude.
Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak.
Čitanje je takođe jedna dobra vježba.
Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor.
To znači da se naš vokabular povećava.
Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik.
Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor.
Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje.
Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće.
Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike.
U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim.
Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika.
Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik.
On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika…
To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile.
U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente.
U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski.
Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor.
U Brazilu je to drukčije.
Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom.
Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima.
Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski.
Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom.
Portugalski danas spada u svjetske jezike.