Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   hy Feelings

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [հիսունվեց]

56 [hisunvets’]

Feelings

[zgats’munk’ner]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Biti raspoložen Հա-ու-ք -ւնենա-: Հաճույք ունենալ: Հ-ճ-ւ-ք ո-ն-ն-լ- ---------------- Հաճույք ունենալ: 0
Ha--uy-’--n-nal Hachuyk’ unenal H-c-u-k- u-e-a- --------------- Hachuyk’ unenal
Raspoloženi smo. Մ-նք-հ-ճ-ւ-ք -ւնե--: Մենք հաճույք ունենք: Մ-ն- հ-ճ-ւ-ք ո-ն-ն-: -------------------- Մենք հաճույք ունենք: 0
Menk- h-c---k--u-e-k’ Menk’ hachuyk’ unenk’ M-n-’ h-c-u-k- u-e-k- --------------------- Menk’ hachuyk’ unenk’
Nismo raspoloženi. Մ--ք-տր---դ-ությու--չ--ն-նք: Մենք տրամադրություն չունենք: Մ-ն- տ-ա-ա-ր-ւ-յ-ւ- չ-ւ-ե-ք- ---------------------------- Մենք տրամադրություն չունենք: 0
Menk’-t--m-dr-t’y---c----e--’ Menk’ tramadrut’yun ch’unenk’ M-n-’ t-a-a-r-t-y-n c-’-n-n-’ ----------------------------- Menk’ tramadrut’yun ch’unenk’
Bojati se վ-խ ---ե-ալ վախ ունենալ վ-խ ո-ն-ն-լ ----------- վախ ունենալ 0
vak--u-e--l vakh unenal v-k- u-e-a- ----------- vakh unenal
Ja se bojim. Ե--վ-խ--ո----մ: Ես վախենում եմ: Ե- վ-խ-ն-ւ- ե-: --------------- Ես վախենում եմ: 0
Ye---ak-e-u---em Yes vakhenum yem Y-s v-k-e-u- y-m ---------------- Yes vakhenum yem
Ja se ne bojim. Ես--եմ վ--ե-ո-մ: Ես չեմ վախենում: Ե- չ-մ վ-խ-ն-ւ-: ---------------- Ես չեմ վախենում: 0
Y-s--h’-em---kh-num Yes ch’yem vakhenum Y-s c-’-e- v-k-e-u- ------------------- Yes ch’yem vakhenum
Imati vremena ժամ--ակ -ւ--ն-լ ժամանակ ունենալ ժ-մ-ն-կ ո-ն-ն-լ --------------- ժամանակ ունենալ 0
z--man-k --e-al zhamanak unenal z-a-a-a- u-e-a- --------------- zhamanak unenal
On ima vremena. Նա ժամ-ն-կ ուն-: Նա ժամանակ ունի: Ն- ժ-մ-ն-կ ո-ն-: ---------------- Նա ժամանակ ունի: 0
Na-z--mana--u-i Na zhamanak uni N- z-a-a-a- u-i --------------- Na zhamanak uni
On nema vremena. Ն- --մ-ն----ու--: Նա ժամանակ չունի: Ն- ժ-մ-ն-կ չ-ւ-ի- ----------------- Նա ժամանակ չունի: 0
N---h---nak c-’u-i Na zhamanak ch’uni N- z-a-a-a- c-’-n- ------------------ Na zhamanak ch’uni
Dosađivati se ձան-րո-յթ ո--ե--լ ձանձրույթ ունենալ ձ-ն-ր-ւ-թ ո-ն-ն-լ ----------------- ձանձրույթ ունենալ 0
dz-ndz-uy----nen-l dzandzruyt’ unenal d-a-d-r-y-’ u-e-a- ------------------ dzandzruyt’ unenal
Ona se dosađuje. Ն-ա--ամ---ձ---ր----է-: Նրա համար ձանձրալի է : Ն-ա հ-մ-ր ձ-ն-ր-լ- է : ---------------------- Նրա համար ձանձրալի է : 0
Nr- h--a--dza-d--a-- e Nra hamar dzandzrali e N-a h-m-r d-a-d-r-l- e ---------------------- Nra hamar dzandzrali e
Ona se ne dosađuje. Նր- --մ-----ն--ա-ի-չ-: Նրա համար ձանձրալի չէ: Ն-ա հ-մ-ր ձ-ն-ր-լ- չ-: ---------------------- Նրա համար ձանձրալի չէ: 0
Nr--ha-a----a---r--- ch-e Nra hamar dzandzrali ch’e N-a h-m-r d-a-d-r-l- c-’- ------------------------- Nra hamar dzandzrali ch’e
Biti gladan ք-ղ----լինել քաղցած լինել ք-ղ-ա- լ-ն-լ ------------ քաղցած լինել 0
k’a-ht-’-t--lin-l k’aghts’ats linel k-a-h-s-a-s l-n-l ----------------- k’aghts’ats linel
Jeste li gladni? Քա---՞--ե-: Քաղցա՞ծ եք: Ք-ղ-ա-ծ ե-: ----------- Քաղցա՞ծ եք: 0
K’ag-ts’-՞ts ---’ K’aghts’a՞ts yek’ K-a-h-s-a-t- y-k- ----------------- K’aghts’a՞ts yek’
Vi niste gladni? Քաղց-՞ծ---ք: Քաղցա՞ծ չեք: Ք-ղ-ա-ծ չ-ք- ------------ Քաղցա՞ծ չեք: 0
K-ag-t-’-՞-s -h’-ek’ K’aghts’a՞ts ch’yek’ K-a-h-s-a-t- c-’-e-’ -------------------- K’aghts’a՞ts ch’yek’
Biti žedan Ծարա--լ Ծարավել Ծ-ր-վ-լ ------- Ծարավել 0
Ts--av-l Tsaravel T-a-a-e- -------- Tsaravel
Oni su žedni. Ն- -արավ-է: Նա ծարավ է: Ն- ծ-ր-վ է- ----------- Նա ծարավ է: 0
Na --ar---e Na tsarav e N- t-a-a- e ----------- Na tsarav e
Oni nisu žedni. Նա -ա--- -է: Նա ծարավ չէ: Ն- ծ-ր-վ չ-: ------------ Նա ծարավ չէ: 0
Na -s--av c-’e Na tsarav ch’e N- t-a-a- c-’- -------------- Na tsarav ch’e

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!