Knjiga fraza

bs Prošlost 2   »   am ያለፈው ውጥረት 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [ሰማንያ ሁለት]

82 [semaniya huleti]

ያለፈው ውጥረት 2

[halafī gīzē 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? ለ-ን-ላ-ስ-መደወ- ነ-ረ-ህ/ሽ? ለአንቡላንስ መደወል ነበረብህ/ሽ? ለ-ን-ላ-ስ መ-ወ- ነ-ረ-ህ-ሽ- --------------------- ለአንቡላንስ መደወል ነበረብህ/ሽ? 0
l--ā-ibulan--i -ede-eli---be-e--hi/s--? le’ānibulanisi medeweli neberebihi/shi? l-’-n-b-l-n-s- m-d-w-l- n-b-r-b-h-/-h-? --------------------------------------- le’ānibulanisi medeweli neberebihi/shi?
Jesi li morao / morala zvati doktora? ለ-ክ-- መደ-ል-ነበ-ብህ-ሽ? ለዶክተር መደወል ነበረብህ/ሽ? ለ-ክ-ር መ-ወ- ነ-ረ-ህ-ሽ- ------------------- ለዶክተር መደወል ነበረብህ/ሽ? 0
l-d-k--er--me-eweli-ne---eb---/---? ledokiteri medeweli neberebihi/shi? l-d-k-t-r- m-d-w-l- n-b-r-b-h-/-h-? ----------------------------------- ledokiteri medeweli neberebihi/shi?
Jesi li morao / morala zvati policiju? ለ--ስ--ደ-ል ነበ-ብ-/ሽ? ለፖሊስ መደወል ነበረብህ/ሽ? ለ-ሊ- መ-ወ- ነ-ረ-ህ-ሽ- ------------------ ለፖሊስ መደወል ነበረብህ/ሽ? 0
lep-l-si -e-----i -eb-rebi----hi? lepolīsi medeweli neberebihi/shi? l-p-l-s- m-d-w-l- n-b-r-b-h-/-h-? --------------------------------- lepolīsi medeweli neberebihi/shi?
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. ስ-- --ሩ-አለዎት?---ን--በ-ኝ። ስልክ ቁጥሩ አለዎት? አሁን ነበረኝ። ስ-ክ ቁ-ሩ አ-ዎ-? አ-ን ነ-ረ-። ----------------------- ስልክ ቁጥሩ አለዎት? አሁን ነበረኝ። 0
s-lik- ---t---u--l--o--? āhu-i-n-b-----i. siliki k’ut’iru ālewoti? āhuni neberenyi. s-l-k- k-u-’-r- ā-e-o-i- ā-u-i n-b-r-n-i- ----------------------------------------- siliki k’ut’iru ālewoti? āhuni neberenyi.
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. አድራ------ት? -ሁን --ረ-። አድራሻው አለዎት? አሁን ነበረኝ። አ-ራ-ው አ-ዎ-? አ-ን ነ-ረ-። --------------------- አድራሻው አለዎት? አሁን ነበረኝ። 0
ā---as-a-- ā-ewo-i? ā-u------er--y-. ādirashawi ālewoti? āhuni neberenyi. ā-i-a-h-w- ā-e-o-i- ā-u-i n-b-r-n-i- ------------------------------------ ādirashawi ālewoti? āhuni neberenyi.
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. የ--ማው --ታ አለ----አሁን----ኝ። የከተማው ካርታ አለዎት? አሁን ነበረኝ። የ-ተ-ው ካ-ታ አ-ዎ-? አ-ን ነ-ረ-። ------------------------- የከተማው ካርታ አለዎት? አሁን ነበረኝ። 0
yeke-e--wi k--ita -lewot---āhuni -e-er-n-i. yeketemawi karita ālewoti? āhuni neberenyi. y-k-t-m-w- k-r-t- ā-e-o-i- ā-u-i n-b-r-n-i- ------------------------------------------- yeketemawi karita ālewoti? āhuni neberenyi.
Da li je došao na vrijeme? On nije mogao doći na vrijeme. እ- ---ቱ--ጣ- እ-----ቱ--ምጣ--አ--ለ-። እሱ በሰኣቱ መጣ? እሱ በሰኣቱ መምጣት አልቻለም። እ- በ-ኣ- መ-? እ- በ-ኣ- መ-ጣ- አ-ቻ-ም- ------------------------------- እሱ በሰኣቱ መጣ? እሱ በሰኣቱ መምጣት አልቻለም። 0
i----e-e-atu--e-’a- i-u -------u me----ati---ic-a----. isu bese’atu met’a? isu bese’atu memit’ati ālichalemi. i-u b-s-’-t- m-t-a- i-u b-s-’-t- m-m-t-a-i ā-i-h-l-m-. ------------------------------------------------------ isu bese’atu met’a? isu bese’atu memit’ati ālichalemi.
Je li pronašao put? On nije mogao pronaći put. እ- መን------ኘው? እሱ--ንገ-- -ግ-- አ----። እሱ መንገዱን አገኘው? እሱ መንገዱን ማግኘት አልቻለም። እ- መ-ገ-ን አ-ኘ-? እ- መ-ገ-ን ማ-ኘ- አ-ቻ-ም- ----------------------------------- እሱ መንገዱን አገኘው? እሱ መንገዱን ማግኘት አልቻለም። 0
isu-----gedu-i āge--e-i- -s- m-----d-ni ---iny--i---i-h-l--i. isu menigeduni āgenyewi? isu menigeduni maginyeti ālichalemi. i-u m-n-g-d-n- ā-e-y-w-? i-u m-n-g-d-n- m-g-n-e-i ā-i-h-l-m-. ------------------------------------------------------------- isu menigeduni āgenyewi? isu menigeduni maginyeti ālichalemi.
Da li te je on razumio? On me nije mogao razumjeti. እሱ-ይረዳካል--እሱ --ዳኝ -ልቻ--። እሱ ይረዳካል? እሱ ሊረዳኝ አልቻለም። እ- ይ-ዳ-ል- እ- ሊ-ዳ- አ-ቻ-ም- ------------------------ እሱ ይረዳካል? እሱ ሊረዳኝ አልቻለም። 0
i-u y--e----l-?-isu ---e-an-----ic-a-emi. isu yiredakali? isu līredanyi ālichalemi. i-u y-r-d-k-l-? i-u l-r-d-n-i ā-i-h-l-m-. ----------------------------------------- isu yiredakali? isu līredanyi ālichalemi.
Zašto nisi mogao / mogla doći na vrijeme? ለም--ን--ው ---ቱ--ት-ጣ/ጪ-ያ-ቻ-ከው/--? ለምንድን ነው በሰኣቱ ልትመጣ/ጪ ያልቻልከው/ሽው? ለ-ን-ን ነ- በ-ኣ- ል-መ-/- ያ-ቻ-ከ-/-ው- ------------------------------- ለምንድን ነው በሰኣቱ ልትመጣ/ጪ ያልቻልከው/ሽው? 0
lem-nid-ni--ewi bese’-----it---t’a--h-ī--al-c-al--ewi/shiw-? leminidini newi bese’atu litimet’a/ch’ī yalichalikewi/shiwi? l-m-n-d-n- n-w- b-s-’-t- l-t-m-t-a-c-’- y-l-c-a-i-e-i-s-i-i- ------------------------------------------------------------ leminidini newi bese’atu litimet’a/ch’ī yalichalikewi/shiwi?
Zašto nisi mogao / mogla pronaći put? ለምንድ------ን-ዱ- ----/ኚ--ልቻ-ከው/--? ለምንድን ነው መንገዱን ልታገኝ/ኚ ያልቻልከው/ሽው? ለ-ን-ን ነ- መ-ገ-ን ል-ገ-/- ያ-ቻ-ከ-/-ው- -------------------------------- ለምንድን ነው መንገዱን ልታገኝ/ኚ ያልቻልከው/ሽው? 0
lem-n---ni----i me----d-n- l---ge----nyī y---c-a-ikewi-sh--i? leminidini newi menigeduni litagenyi/nyī yalichalikewi/shiwi? l-m-n-d-n- n-w- m-n-g-d-n- l-t-g-n-i-n-ī y-l-c-a-i-e-i-s-i-i- ------------------------------------------------------------- leminidini newi menigeduni litagenyi/nyī yalichalikewi/shiwi?
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? ለ---- -ው-እ---መ--- ያ-ቻልከ-/ሽ-? ለምንድን ነው እሱን መረዳት ያልቻልከው/ሽው? ለ-ን-ን ነ- እ-ን መ-ዳ- ያ-ቻ-ከ-/-ው- ---------------------------- ለምንድን ነው እሱን መረዳት ያልቻልከው/ሽው? 0
lem----i-i-ne-i i-u-i m-redat---a-ich-l-ke--/sh-w-? leminidini newi isuni meredati yalichalikewi/shiwi? l-m-n-d-n- n-w- i-u-i m-r-d-t- y-l-c-a-i-e-i-s-i-i- --------------------------------------------------- leminidini newi isuni meredati yalichalikewi/shiwi?
Ja nisam mogao / mogla doći na vrijeme, jer nije bilo autobusa. በሰኣቱ --ጣ--ያል---በ----ንያ- አ-ቶቢ- --ልነበረ--ው። በሰኣቱ መምጣት ያልቻልኩበት ምክንያት አውቶቢስ ስላልነበረ ነው። በ-ኣ- መ-ጣ- ያ-ቻ-ኩ-ት ም-ን-ት አ-ቶ-ስ ስ-ል-በ- ነ-። ---------------------------------------- በሰኣቱ መምጣት ያልቻልኩበት ምክንያት አውቶቢስ ስላልነበረ ነው። 0
bes--a-- ---it---i-ya---ha----b----m--i-i-a-i āw--ob--i s-----n-be------i. bese’atu memit’ati yalichalikubeti mikiniyati āwitobīsi silalinebere newi. b-s-’-t- m-m-t-a-i y-l-c-a-i-u-e-i m-k-n-y-t- ā-i-o-ī-i s-l-l-n-b-r- n-w-. -------------------------------------------------------------------------- bese’atu memit’ati yalichalikubeti mikiniyati āwitobīsi silalinebere newi.
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada. መ-ገ-ን---ኘት-ያ--ል-በት የከተ--ካ-ታ-ስላል--ረኝ --። መንገዱን ማግኘት ያልቻልኩበት የከተማ ካርታ ስላልነበረኝ ነው። መ-ገ-ን ማ-ኘ- ያ-ቻ-ኩ-ት የ-ተ- ካ-ታ ስ-ል-በ-ኝ ነ-። --------------------------------------- መንገዱን ማግኘት ያልቻልኩበት የከተማ ካርታ ስላልነበረኝ ነው። 0
men-g-d-ni-ma-i--eti ya--chal---b-t- y---t--- ----t- -i-ali----r-----n-w-. menigeduni maginyeti yalichalikubeti yeketema karita silalineberenyi newi. m-n-g-d-n- m-g-n-e-i y-l-c-a-i-u-e-i y-k-t-m- k-r-t- s-l-l-n-b-r-n-i n-w-. -------------------------------------------------------------------------- menigeduni maginyeti yalichalikubeti yeketema karita silalineberenyi newi.
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna. እ----------ት ሙ--ው-በ---ይጮህ ስለነበረ-ነ--። እሱን ያልተረዳሁበት ሙዚቃው በጣም ይጮህ ስለነበረ ነው ። እ-ን ያ-ተ-ዳ-በ- ሙ-ቃ- በ-ም ይ-ህ ስ-ነ-ረ ነ- ። ------------------------------------ እሱን ያልተረዳሁበት ሙዚቃው በጣም ይጮህ ስለነበረ ነው ። 0
isun-----it-re----bet- --z--’aw- b---ami y--h---- ---e---ere-new--. isuni yaliteredahubeti muzīk’awi bet’ami yich’ohi silenebere newi . i-u-i y-l-t-r-d-h-b-t- m-z-k-a-i b-t-a-i y-c-’-h- s-l-n-b-r- n-w- . ------------------------------------------------------------------- isuni yaliteredahubeti muzīk’awi bet’ami yich’ohi silenebere newi .
Ja sam morao / morala uzeti taksi. ታክ---ያ- ነ-ረብ-። ታክሲ መያዝ ነበረብኝ። ታ-ሲ መ-ዝ ነ-ረ-ኝ- -------------- ታክሲ መያዝ ነበረብኝ። 0
t-k-s- ----z-----e---inyi. takisī meyazi neberebinyi. t-k-s- m-y-z- n-b-r-b-n-i- -------------------------- takisī meyazi neberebinyi.
Ja sam morao / morala kupiti plan grada. የከተ------መ-----በረብ-። የከተማ ካርታ መግዛት ነበረብኝ። የ-ተ- ካ-ታ መ-ዛ- ነ-ረ-ኝ- -------------------- የከተማ ካርታ መግዛት ነበረብኝ። 0
y--e---a -ar-t--me--z-ti -e-e--b--y-. yeketema karita megizati neberebinyi. y-k-t-m- k-r-t- m-g-z-t- n-b-r-b-n-i- ------------------------------------- yeketema karita megizati neberebinyi.
Ja sam morao / morala isključiti radio. ራ-ዮ-ን---ጋ---በ---። ራድዮውን መዝጋት ነበረብኝ። ራ-ዮ-ን መ-ጋ- ነ-ረ-ኝ- ----------------- ራድዮውን መዝጋት ነበረብኝ። 0
ra--yow--i--ezi-at--n-be-ebi---. radiyowini mezigati neberebinyi. r-d-y-w-n- m-z-g-t- n-b-r-b-n-i- -------------------------------- radiyowini mezigati neberebinyi.

Strane jezike je bolje učiti u inostranstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu. To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!