Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   uk Почуття

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [п’ятдесят шість]

56 [pʺyatdesyat shistʹ]

Почуття

[Pochuttya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Imati volje Мат- --жа-ня Мати бажання М-т- б-ж-н-я ------------ Мати бажання 0
M----b-zhan--a Maty bazhannya M-t- b-z-a-n-a -------------- Maty bazhannya
Imamo volje. Ми--а-мо -аж-нн-. Ми маємо бажання. М- м-є-о б-ж-н-я- ----------------- Ми маємо бажання. 0
M- may-m- --zhan---. My mayemo bazhannya. M- m-y-m- b-z-a-n-a- -------------------- My mayemo bazhannya.
Nemamo volje. Ми н- ---м- --ж---я. Ми не маємо бажання. М- н- м-є-о б-ж-н-я- -------------------- Ми не маємо бажання. 0
M------a------a-ha----. My ne mayemo bazhannya. M- n- m-y-m- b-z-a-n-a- ----------------------- My ne mayemo bazhannya.
Bojati se. Боя-ися. Боятися. Б-я-и-я- -------- Боятися. 0
B--aty--a. Boyatysya. B-y-t-s-a- ---------- Boyatysya.
Bojim se. Я--о-ся. Я боюся. Я б-ю-я- -------- Я боюся. 0
YA---yu--a. YA boyusya. Y- b-y-s-a- ----------- YA boyusya.
Ne bojim se. Я не-боюс-. Я не боюся. Я н- б-ю-я- ----------- Я не боюся. 0
Y- ---b--us--. YA ne boyusya. Y- n- b-y-s-a- -------------- YA ne boyusya.
Imati vremena. Мат--ч-с Мати час М-т- ч-с -------- Мати час 0
Maty---as Maty chas M-t- c-a- --------- Maty chas
On ima vremena. Він --є-ч--. Він має час. В-н м-є ч-с- ------------ Він має час. 0
V-n ma-- --as. Vin maye chas. V-n m-y- c-a-. -------------- Vin maye chas.
On nema vremena. В-- -- м-- --су. Він не має часу. В-н н- м-є ч-с-. ---------------- Він не має часу. 0
Vin -e --y--chas-. Vin ne maye chasu. V-n n- m-y- c-a-u- ------------------ Vin ne maye chasu.
Dosađivati se. Н--ьгу---и Нудьгувати Н-д-г-в-т- ---------- Нудьгувати 0
N-dʹh-v--y Nudʹhuvaty N-d-h-v-t- ---------- Nudʹhuvaty
Ona se dosađuje. Во-- н---гу-. Вона нудьгує. В-н- н-д-г-є- ------------- Вона нудьгує. 0
Vo----u--huy-. Vona nudʹhuye. V-n- n-d-h-y-. -------------- Vona nudʹhuye.
Ona se ne dosađuje. Во-- н--нуд--у-. Вона не нудьгує. В-н- н- н-д-г-є- ---------------- Вона не нудьгує. 0
V------ nu---u-e. Vona ne nudʹhuye. V-n- n- n-d-h-y-. ----------------- Vona ne nudʹhuye.
Biti gladan Б-т----лод-им Бути голодним Б-т- г-л-д-и- ------------- Бути голодним 0
B-t--ho-o-nym Buty holodnym B-t- h-l-d-y- ------------- Buty holodnym
Jeste li gladni? В- -о-од-і? Ви голодні? В- г-л-д-і- ----------- Ви голодні? 0
V- -o-o-ni? Vy holodni? V- h-l-d-i- ----------- Vy holodni?
Vi niste gladni? В--н- го---н-? Ви не голодні? В- н- г-л-д-і- -------------- Ви не голодні? 0
Vy--- ---o--i? Vy ne holodni? V- n- h-l-d-i- -------------- Vy ne holodni?
Biti žedan Мати ---а-у Мати спрагу М-т- с-р-г- ----------- Мати спрагу 0
M-t---p---u Maty sprahu M-t- s-r-h- ----------- Maty sprahu
Oni su žedni. В-ни маю-- спр-гу. Вони мають спрагу. В-н- м-ю-ь с-р-г-. ------------------ Вони мають спрагу. 0
V-ny m-yutʹ -pr--u. Vony mayutʹ sprahu. V-n- m-y-t- s-r-h-. ------------------- Vony mayutʹ sprahu.
Oni nisu žedni. Во-и----маю-ь с--аги. Вони не мають спраги. В-н- н- м-ю-ь с-р-г-. --------------------- Вони не мають спраги. 0
Vo-- -e m-yutʹ-s---hy. Vony ne mayutʹ sprahy. V-n- n- m-y-t- s-r-h-. ---------------------- Vony ne mayutʹ sprahy.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!