Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   bg Плодове и хранителни продукти

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [петнайсет]

15 [petnayset]

Плодове и хранителни продукти

[Plodove i khranitelni produkti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ja imam jagodu. Имам ---- яго--. Имам една ягода. И-а- е-н- я-о-а- ---------------- Имам една ягода. 0
Ima- -e-n----g-d-. Imam yedna yagoda. I-a- y-d-a y-g-d-. ------------------ Imam yedna yagoda.
Ja imam kivi i lubenicu. И-а- ---о ---и и ед----и--. Имам едно киви и една диня. И-а- е-н- к-в- и е-н- д-н-. --------------------------- Имам едно киви и една диня. 0
I--------o -iv--i y-d-- dinya. Imam yedno kivi i yedna dinya. I-a- y-d-o k-v- i y-d-a d-n-a- ------------------------------ Imam yedno kivi i yedna dinya.
Ja imam narandžu i grejpfrut. Им-м ед-- ----о--л-и----н -р-йп----. Имам един портокал и един грейпфрут. И-а- е-и- п-р-о-а- и е-и- г-е-п-р-т- ------------------------------------ Имам един портокал и един грейпфрут. 0
I--m y-din -------- i --din gre-pf---. Imam yedin portokal i yedin greypfrut. I-a- y-d-n p-r-o-a- i y-d-n g-e-p-r-t- -------------------------------------- Imam yedin portokal i yedin greypfrut.
Ja imam jabuku i mango. Имам--д-а-ябъл-а - ---о--ан-о. Имам една ябълка и едно манго. И-а- е-н- я-ъ-к- и е-н- м-н-о- ------------------------------ Имам една ябълка и едно манго. 0
Ima---dn- -----k- ---e-n--mang-. Ima yedna yabylka i yedno mango. I-a y-d-a y-b-l-a i y-d-o m-n-o- -------------------------------- Ima yedna yabylka i yedno mango.
Ja imam bananu i ananas. Има--ед-н ---а- - е--- а-ана-. Имам един банан и един ананас. И-а- е-и- б-н-н и е-и- а-а-а-. ------------------------------ Имам един банан и един ананас. 0
Im--y-----b-n---i-ye--n---an--. Ima yedin banan i yedin ananas. I-a y-d-n b-n-n i y-d-n a-a-a-. ------------------------------- Ima yedin banan i yedin ananas.
Ja pravim voćnu salatu. А------я п--до---с--ат-. Аз правя плодова салата. А- п-а-я п-о-о-а с-л-т-. ------------------------ Аз правя плодова салата. 0
A- pr--ya -l---va ---ata. Az pravya plodova salata. A- p-a-y- p-o-o-a s-l-t-. ------------------------- Az pravya plodova salata.
Ja jedem tost. Аз-я------ече-а фили-. Аз ям препечена филия. А- я- п-е-е-е-а ф-л-я- ---------------------- Аз ям препечена филия. 0
A-------repe-h-n--f-l--a. Az yam prepechena filiya. A- y-m p-e-e-h-n- f-l-y-. ------------------------- Az yam prepechena filiya.
Ja jedem tost s maslacem. Аз-ям---е----на ---и--с---сло. Аз ям препечена филия с масло. А- я- п-е-е-е-а ф-л-я с м-с-о- ------------------------------ Аз ям препечена филия с масло. 0
A- y----re-e-h--a --liya s -----. Az yam prepechena filiya s maslo. A- y-m p-e-e-h-n- f-l-y- s m-s-o- --------------------------------- Az yam prepechena filiya s maslo.
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. А--ям--репеч--а-ф-л---с-мас-о-и ----ал--. Аз ям препечена филия с масло и мармалад. А- я- п-е-е-е-а ф-л-я с м-с-о и м-р-а-а-. ----------------------------------------- Аз ям препечена филия с масло и мармалад. 0
Az y-m--rep---e-- ---i---s-m-----i m--mal--. Az yam prepechena filiya s maslo i marmalad. A- y-m p-e-e-h-n- f-l-y- s m-s-o i m-r-a-a-. -------------------------------------------- Az yam prepechena filiya s maslo i marmalad.
Ja jedem sendvič. А- -м с-нд--ч. Аз ям сандвич. А- я- с-н-в-ч- -------------- Аз ям сандвич. 0
A---a-------i-h. Az yam sandvich. A- y-m s-n-v-c-. ---------------- Az yam sandvich.
Ja jedem sendvič s margarinom. А- -м с-н--и- - м-рга---. Аз ям сандвич с маргарин. А- я- с-н-в-ч с м-р-а-и-. ------------------------- Аз ям сандвич с маргарин. 0
A- -am sand--ch-s--a---ri-. Az yam sandvich s margarin. A- y-m s-n-v-c- s m-r-a-i-. --------------------------- Az yam sandvich s margarin.
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. Аз----с----ич-- -арг------ -ом--. Аз ям сандвич с маргарин и домат. А- я- с-н-в-ч с м-р-а-и- и д-м-т- --------------------------------- Аз ям сандвич с маргарин и домат. 0
A---a- ---d-----s-m---a--n-- d----. Az yam sandvich s margarin i domat. A- y-m s-n-v-c- s m-r-a-i- i d-m-t- ----------------------------------- Az yam sandvich s margarin i domat.
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. Тря--ат -- -л-б-- -р--. Трябват ни хляб и ориз. Т-я-в-т н- х-я- и о-и-. ----------------------- Трябват ни хляб и ориз. 0
Tr-a--at n--kh--ab-i ---z. Tryabvat ni khlyab i oriz. T-y-b-a- n- k-l-a- i o-i-. -------------------------- Tryabvat ni khlyab i oriz.
Mi trebamo ribu i odreske. Т-я---т-----иб- - ме-- з--ск-ра. Трябват ни риба и месо за скара. Т-я-в-т н- р-б- и м-с- з- с-а-а- -------------------------------- Трябват ни риба и месо за скара. 0
Tr-a---t-ni-rib--- m----z- --a--. Tryabvat ni riba i meso za skara. T-y-b-a- n- r-b- i m-s- z- s-a-a- --------------------------------- Tryabvat ni riba i meso za skara.
Mi trebamo picu i špagete. Т-ябв-т -- пица --спаг-ти. Трябват ни пица и спагети. Т-я-в-т н- п-ц- и с-а-е-и- -------------------------- Трябват ни пица и спагети. 0
T--a-v-t ni -i--a-- s-a-e--. Tryabvat ni pitsa i spageti. T-y-b-a- n- p-t-a i s-a-e-i- ---------------------------- Tryabvat ni pitsa i spageti.
Šta još trebamo? Какв- -ще н--тр----? Какво още ни трябва? К-к-о о-е н- т-я-в-? -------------------- Какво още ни трябва? 0
K---- osh-h---i trya--a? Kakvo oshche ni tryabva? K-k-o o-h-h- n- t-y-b-a- ------------------------ Kakvo oshche ni tryabva?
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. Т-я--а- ни ---ко-и -----ати--- ----т-. Трябват ни моркови и домати за супата. Т-я-в-т н- м-р-о-и и д-м-т- з- с-п-т-. -------------------------------------- Трябват ни моркови и домати за супата. 0
Tr-ab----n--mor-ovi-i d-ma---z- s-p---. Tryabvat ni morkovi i domati za supata. T-y-b-a- n- m-r-o-i i d-m-t- z- s-p-t-. --------------------------------------- Tryabvat ni morkovi i domati za supata.
Gdje je supermarket? К-де --- -уп--марк-т? Къде има супермаркет? К-д- и-а с-п-р-а-к-т- --------------------- Къде има супермаркет? 0
K------a-su---m--ke-? Kyde ima supermarket? K-d- i-a s-p-r-a-k-t- --------------------- Kyde ima supermarket?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!