Knjiga fraza

bs Pridjevi 3   »   bg Прилагателни 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [осемдесет]

80 [osemdeset]

Прилагателни 3

[Prilagatelni 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ona ima psa. Тя им- -у--. Тя има куче. Т- и-а к-ч-. ------------ Тя има куче. 0
Tya i-----c--. Tya ima kuche. T-a i-a k-c-e- -------------- Tya ima kuche.
Pas je velik. К-ч--о-е--о--мо. Кучето е голямо. К-ч-т- е г-л-м-. ---------------- Кучето е голямо. 0
Kuc------e--ol-am-. Kucheto ye golyamo. K-c-e-o y- g-l-a-o- ------------------- Kucheto ye golyamo.
Ona ima velikog psa. Тя и---го-ямо -уче. Тя има голямо куче. Т- и-а г-л-м- к-ч-. ------------------- Тя има голямо куче. 0
Ty- -m- g--y-m- -u-he. Tya ima golyamo kuche. T-a i-a g-l-a-o k-c-e- ---------------------- Tya ima golyamo kuche.
Ona ima kuću. Т- има -ъщ-. Тя има къща. Т- и-а к-щ-. ------------ Тя има къща. 0
Ty- -m--kys----. Tya ima kyshcha. T-a i-a k-s-c-a- ---------------- Tya ima kyshcha.
Kuća je mala. К-щ-т- е --лка. Къщата е малка. К-щ-т- е м-л-а- --------------- Къщата е малка. 0
K--hch-t---- ---k-. Kyshchata ye malka. K-s-c-a-a y- m-l-a- ------------------- Kyshchata ye malka.
Ona ima malu kuću. Т- им--ма--- -ъщ-. Тя има малка къща. Т- и-а м-л-а к-щ-. ------------------ Тя има малка къща. 0
T-- i---m-lk--k--h-h-. Tya ima malka kyshcha. T-a i-a m-l-a k-s-c-a- ---------------------- Tya ima malka kyshcha.
On stanuje u hotelu. Т-й е--т-едн-- - -от-л. Той е отседнал в хотел. Т-й е о-с-д-а- в х-т-л- ----------------------- Той е отседнал в хотел. 0
T-y--e---s---al ---h-t--. Toy ye otsednal v khotel. T-y y- o-s-d-a- v k-o-e-. ------------------------- Toy ye otsednal v khotel.
Hotel je jeftin. Х--ел-т-- ев-ин. Хотелът е евтин. Х-т-л-т е е-т-н- ---------------- Хотелът е евтин. 0
Kh-t-----ye--e----. Khotelyt ye yevtin. K-o-e-y- y- y-v-i-. ------------------- Khotelyt ye yevtin.
On stanuje u jeftinom hotelu. Т-- е -т-е--а--- евт-н-хот-л. Той е отседнал в евтин хотел. Т-й е о-с-д-а- в е-т-н х-т-л- ----------------------------- Той е отседнал в евтин хотел. 0
T-y-ye-otse-n---- -evti- -h-tel. Toy ye otsednal v yevtin khotel. T-y y- o-s-d-a- v y-v-i- k-o-e-. -------------------------------- Toy ye otsednal v yevtin khotel.
On ima auto. Т----м- к--а. Той има кола. Т-й и-а к-л-. ------------- Той има кола. 0
T-y-ima--o-a. Toy ima kola. T-y i-a k-l-. ------------- Toy ima kola.
Auto je skupo. К---та --ск--а. Колата е скъпа. К-л-т- е с-ъ-а- --------------- Колата е скъпа. 0
K--at--y----ypa. Kolata ye skypa. K-l-t- y- s-y-a- ---------------- Kolata ye skypa.
On ima skupo auto. Т-й-има -к--- к---. Той има скъпа кола. Т-й и-а с-ъ-а к-л-. ------------------- Той има скъпа кола. 0
T-y ima--ky-a k-l-. Toy ima skypa kola. T-y i-a s-y-a k-l-. ------------------- Toy ima skypa kola.
On čita roman. То- че-е -о---. Той чете роман. Т-й ч-т- р-м-н- --------------- Той чете роман. 0
T-y ch--e roman. Toy chete roman. T-y c-e-e r-m-n- ---------------- Toy chete roman.
Roman je dosadan. Р-манъ--- -куче-. Романът е скучен. Р-м-н-т е с-у-е-. ----------------- Романът е скучен. 0
R---nyt--e--ku-h-n. Romanyt ye skuchen. R-m-n-t y- s-u-h-n- ------------------- Romanyt ye skuchen.
On čita dosadan roman. Т-- -е-е--к-че-----а-. Той чете скучен роман. Т-й ч-т- с-у-е- р-м-н- ---------------------- Той чете скучен роман. 0
To- -he-e--k--h-------n. Toy chete skuchen roman. T-y c-e-e s-u-h-n r-m-n- ------------------------ Toy chete skuchen roman.
Ona gleda film. Т---ле-а-----. Тя гледа филм. Т- г-е-а ф-л-. -------------- Тя гледа филм. 0
Ty---l-----il-. Tya gleda film. T-a g-e-a f-l-. --------------- Tya gleda film.
Film je uzbudljiv. Фил----- н-пр-гн-т. Филмът е напрегнат. Ф-л-ъ- е н-п-е-н-т- ------------------- Филмът е напрегнат. 0
F--myt y- ---re-na-. Filmyt ye napregnat. F-l-y- y- n-p-e-n-t- -------------------- Filmyt ye napregnat.
Ona gleda uzbudljiv film. Тя г--да н--р---а--фи-м. Тя гледа напрегнат филм. Т- г-е-а н-п-е-н-т ф-л-. ------------------------ Тя гледа напрегнат филм. 0
T-a -le------r--na--f-lm. Tya gleda napregnat film. T-a g-e-a n-p-e-n-t f-l-. ------------------------- Tya gleda napregnat film.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezik nauke

Jezik nauke je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Takođe se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na evropskom tlu je u nauci dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da naučnici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, nauka se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranom jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...