Защ- --ма-да ---д---?
Защо няма да дойдете?
З-щ- н-м- д- д-й-е-е-
---------------------
Защо няма да дойдете? 0 Za-hcho -yam- d------ete?Zashcho nyama da doydete?Z-s-c-o n-a-a d- d-y-e-e--------------------------Zashcho nyama da doydete?
В-е--то е-л---.
Времето е лошо.
В-е-е-о е л-ш-.
---------------
Времето е лошо. 0 Vre-et---- -osho.Vremeto ye losho.V-e-e-o y- l-s-o------------------Vremeto ye losho.
Аз -я-а да дой-а---ащо-о-вр-ме-- -----о.
Аз няма да дойда, защото времето е лошо.
А- н-м- д- д-й-а- з-щ-т- в-е-е-о е л-ш-.
----------------------------------------
Аз няма да дойда, защото времето е лошо. 0 A---y--- -- -o--a- z---cho-- v--m-t-----lo--o.Az nyama da doyda, zashchoto vremeto ye losho.A- n-a-a d- d-y-a- z-s-c-o-o v-e-e-o y- l-s-o-----------------------------------------------Az nyama da doyda, zashchoto vremeto ye losho.
Защо то- ---а ---д-йде?
Защо той няма да дойде?
З-щ- т-й н-м- д- д-й-е-
-----------------------
Защо той няма да дойде? 0 Zash-ho--oy ny--- ---d-y--?Zashcho toy nyama da doyde?Z-s-c-o t-y n-a-a d- d-y-e----------------------------Zashcho toy nyama da doyde?
То--н--е пок-н--.
Той не е поканен.
Т-й н- е п-к-н-н-
-----------------
Той не е поканен. 0 T-y-ne ye---k--e-.Toy ne ye pokanen.T-y n- y- p-k-n-n-------------------Toy ne ye pokanen.
Т-й н-м---- до-д----ащ--о--- --п-кане-.
Той няма да дойде, защото не е поканен.
Т-й н-м- д- д-й-е- з-щ-т- н- е п-к-н-н-
---------------------------------------
Той няма да дойде, защото не е поканен. 0 T-- -ya-- ---do-de, -ashch--o n--y--p--a-e-.Toy nyama da doyde, zashchoto ne ye pokanen.T-y n-a-a d- d-y-e- z-s-c-o-o n- y- p-k-n-n---------------------------------------------Toy nyama da doyde, zashchoto ne ye pokanen.
З-що-н--а--а-до-д--?
Защо няма да дойдеш?
З-щ- н-м- д- д-й-е-?
--------------------
Защо няма да дойдеш? 0 Z--hcho---a-------o--e-h?Zashcho nyama da doydesh?Z-s-c-o n-a-a d- d-y-e-h--------------------------Zashcho nyama da doydesh?
Аз ----м вр--е.
Аз нямам време.
А- н-м-м в-е-е-
---------------
Аз нямам време. 0 A- ---m-m--r-me.Az nyamam vreme.A- n-a-a- v-e-e-----------------Az nyamam vreme.
А- --ма да д-й-а----щ-т--ня-а--вр---.
Аз няма да дойда, защото нямам време.
А- н-м- д- д-й-а- з-щ-т- н-м-м в-е-е-
-------------------------------------
Аз няма да дойда, защото нямам време. 0 Az -yam- da do-da--z-shc-oto --amam vreme.Az nyama da doyda, zashchoto nyamam vreme.A- n-a-a d- d-y-a- z-s-c-o-o n-a-a- v-e-e-------------------------------------------Az nyama da doyda, zashchoto nyamam vreme.
А- -р-----да р-бот- ощ-.
Аз трябва да работя още.
А- т-я-в- д- р-б-т- о-е-
------------------------
Аз трябва да работя още. 0 A- t-ya-va-----ab--y- --hc--.Az tryabva da rabotya oshche.A- t-y-b-a d- r-b-t-a o-h-h-.-----------------------------Az tryabva da rabotya oshche.
Аз-ня-- ----с-а------щ----т-ябва--а----отя о-е.
Аз няма да остана, защото трябва да работя още.
А- н-м- д- о-т-н-, з-щ-т- т-я-в- д- р-б-т- о-е-
-----------------------------------------------
Аз няма да остана, защото трябва да работя още. 0 A------a d- o---na---ash-h-t- --yab-a----ra-------s-c--.Az nyama da ostana, zashchoto tryabva da rabotya oshche.A- n-a-a d- o-t-n-, z-s-c-o-o t-y-b-a d- r-b-t-a o-h-h-.--------------------------------------------------------Az nyama da ostana, zashchoto tryabva da rabotya oshche.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja ne ostajem, jer moram još raditi.
Аз няма да остана, защото трябва да работя още.
Az nyama da ostana, zashchoto tryabva da rabotya oshche.
Зам------- защо-- ---- - -ъ-н-.
Заминавам, защото вече е късно.
З-м-н-в-м- з-щ-т- в-ч- е к-с-о-
-------------------------------
Заминавам, защото вече е късно. 0 Z---n-v-m- za-h-ho-- -eche -- -ys-o.Zaminavam, zashchoto veche ye kysno.Z-m-n-v-m- z-s-c-o-o v-c-e y- k-s-o-------------------------------------Zaminavam, zashchoto veche ye kysno.
Maternji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?
Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak.
Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje.
Postajemo kreativniji i prilagodljiviji.
Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati.
Prilikom učenja vježba se pamćenje.
Što više učimo to bolje funkcionira.
Ko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari.
Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu.
Stoga brže rješava probleme.
Višejezični govornici su takođe odlučniji.
Međutim,
kako
odlučuju zavisi od jezika.
Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke.
Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba.
Svi ispitanici su bili dvojezični.
Osim maternjeg jezika govorili su još jedan jezik.
Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje.
Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema.
Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti.
Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge.
Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje.
Odgovori su se promijenili promjenom jezika!
Kad su govorili maternji jezik, ispitanici su izabrali rizik.
Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor.
Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti.
Pritom se također jasno vidjela razlika.
Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji.
Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku.
Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...