Knjiga fraza

bs U školi   »   bg В училище

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [четири]

4 [chetiri]

В училище

[V uchilishche]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Gdje smo mi? Къ-е----? Къде сме? К-д- с-е- --------- Къде сме? 0
K-de-s--? Kyde sme? K-d- s-e- --------- Kyde sme?
Mi smo u školi. Н-- сме-в-учил---. Ние сме в училище. Н-е с-е в у-и-и-е- ------------------ Ние сме в училище. 0
N----me-v uchi--s-che. Nie sme v uchilishche. N-e s-e v u-h-l-s-c-e- ---------------------- Nie sme v uchilishche.
Imamo nastavu. И-а----ас--е. Имаме часове. И-а-е ч-с-в-. ------------- Имаме часове. 0
I-a------s---. Imame chasove. I-a-e c-a-o-e- -------------- Imame chasove.
Ovo su učenici. Тов-----------ит-. Това са учениците. Т-в- с- у-е-и-и-е- ------------------ Това са учениците. 0
T--a-----c----t--t-. Tova sa uchenitsite. T-v- s- u-h-n-t-i-e- -------------------- Tova sa uchenitsite.
Ovo je učiteljica. Т-в--- -чит--к--а. Това е учителката. Т-в- е у-и-е-к-т-. ------------------ Това е учителката. 0
To---ye ---it-l--t-. Tova ye uchitelkata. T-v- y- u-h-t-l-a-a- -------------------- Tova ye uchitelkata.
Ovo je razred. Т--- - -л-с-т. Това е класът. Т-в- е к-а-ъ-. -------------- Това е класът. 0
T--a -- kl-s-t. Tova ye klasyt. T-v- y- k-a-y-. --------------- Tova ye klasyt.
Šta radimo? К-к-------им-н--? Какво правим ние? К-к-о п-а-и- н-е- ----------------- Какво правим ние? 0
Ka-v- p-avi- ni-? Kakvo pravim nie? K-k-o p-a-i- n-e- ----------------- Kakvo pravim nie?
Učimo. Н-е--ч-м. Ние учим. Н-е у-и-. --------- Ние учим. 0
Ni----hi-. Nie uchim. N-e u-h-m- ---------- Nie uchim.
Učimo jezik. Ние-учи--е-ик. Ние учим език. Н-е у-и- е-и-. -------------- Ние учим език. 0
Ni- ----m y-z--. Nie uchim yezik. N-e u-h-m y-z-k- ---------------- Nie uchim yezik.
Učim engleski. Аз -ча-ан-л--с--. Аз уча английски. А- у-а а-г-и-с-и- ----------------- Аз уча английски. 0
A--uch- --gl--s--. Az ucha angliyski. A- u-h- a-g-i-s-i- ------------------ Az ucha angliyski.
Učiš španski. Т--учи- --па---и. Ти учиш испански. Т- у-и- и-п-н-к-. ----------------- Ти учиш испански. 0
Ti uch--- i--ansk-. Ti uchish ispanski. T- u-h-s- i-p-n-k-. ------------------- Ti uchish ispanski.
On uči njemački. Т----чи -е--к-. Той учи немски. Т-й у-и н-м-к-. --------------- Той учи немски. 0
To- --h--n----i. Toy uchi nemski. T-y u-h- n-m-k-. ---------------- Toy uchi nemski.
Učimo francuski. Ние у-и---ренск-. Ние учим френски. Н-е у-и- ф-е-с-и- ----------------- Ние учим френски. 0
Nie --h-- f-e-s-i. Nie uchim frenski. N-e u-h-m f-e-s-i- ------------------ Nie uchim frenski.
Učite italijanski. Вие-у-и-- и----ан-ки. Вие учите италиански. В-е у-и-е и-а-и-н-к-. --------------------- Вие учите италиански. 0
Vie --hi----t-l-a--ki. Vie uchite italianski. V-e u-h-t- i-a-i-n-k-. ---------------------- Vie uchite italianski.
Oni uče ruski. Те-уча--р-ск-. Те учат руски. Т- у-а- р-с-и- -------------- Те учат руски. 0
T----h-t rus-i. Te uchat ruski. T- u-h-t r-s-i- --------------- Te uchat ruski.
Učiti jezike je interesantno. Д--се у-----з--- е--нт---сно. Да се учат езици е интересно. Д- с- у-а- е-и-и е и-т-р-с-о- ----------------------------- Да се учат езици е интересно. 0
Da se uch-t ---------e---t-r--n-. Da se uchat yezitsi ye interesno. D- s- u-h-t y-z-t-i y- i-t-r-s-o- --------------------------------- Da se uchat yezitsi ye interesno.
Želimo razumjeti ljude. Ни- искаме д--разб-р----х--ат-. Ние искаме да разбираме хората. Н-е и-к-м- д- р-з-и-а-е х-р-т-. ------------------------------- Ние искаме да разбираме хората. 0
N-e-i-ka----- r---irame khorat-. Nie iskame da razbirame khorata. N-e i-k-m- d- r-z-i-a-e k-o-a-a- -------------------------------- Nie iskame da razbirame khorata.
Želimo razgovarati sa ljudima. Ние-----м--д- разг--арям- с -ора--. Ние искаме да разговаряме с хората. Н-е и-к-м- д- р-з-о-а-я-е с х-р-т-. ----------------------------------- Ние искаме да разговаряме с хората. 0
N-- i--a-e d- raz--va-y-me s-k-ora--. Nie iskame da razgovaryame s khorata. N-e i-k-m- d- r-z-o-a-y-m- s k-o-a-a- ------------------------------------- Nie iskame da razgovaryame s khorata.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.