Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   bg Почистване на къщата

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [осемнайсет]

18 [osemnayset]

Почистване на къщата

[Pochistvane na kyshchata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Danas je subota. Дн-с е съ--та Днес е събота Д-е- е с-б-т- ------------- Днес е събота 0
Dn-s y- s---ta Dnes ye sybota D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Danas imamo vremena. Д--- -и- ---м- ----е. Днес ние имаме време. Д-е- н-е и-а-е в-е-е- --------------------- Днес ние имаме време. 0
D--- ni--im-m- vr-m-. Dnes nie imame vreme. D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Danas čistimo stan. Д-е----е ч-ст-м -или--т-. Днес ние чистим жилището. Д-е- н-е ч-с-и- ж-л-щ-т-. ------------------------- Днес ние чистим жилището. 0
D--s -i--c-is--m-z-ili-h--e-o. Dnes nie chistim zhilishcheto. D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja čistim kupatilo. Аз---с-я-б--ят-. Аз чистя банята. А- ч-с-я б-н-т-. ---------------- Аз чистя банята. 0
Az--his-ya-banyata. Az chistya banyata. A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Moj muž pere auto. М--- м-ж---е-к-ла-а. Моят мъж мие колата. М-я- м-ж м-е к-л-т-. -------------------- Моят мъж мие колата. 0
M-ya---yzh -i- -o---a. Moyat myzh mie kolata. M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Djeca peru bicikla. Д----а чи-тя- -е--с-п---те --ко-ел--а. Децата чистят велосипедите / колелата. Д-ц-т- ч-с-я- в-л-с-п-д-т- / к-л-л-т-. -------------------------------------- Децата чистят велосипедите / колелата. 0
D-t--ta chi---at vel-s-pe---e---kole--ta. Detsata chistyat velosipedite / kolelata. D-t-a-a c-i-t-a- v-l-s-p-d-t- / k-l-l-t-. ----------------------------------------- Detsata chistyat velosipedite / kolelata.
Nana zalijeva cvijeće. Баб- п-лива цве--т-. Баба полива цветята. Б-б- п-л-в- ц-е-я-а- -------------------- Баба полива цветята. 0
Ba-- -ol--a t-ve-yata. Baba poliva tsvetyata. B-b- p-l-v- t-v-t-a-a- ---------------------- Baba poliva tsvetyata.
Djeca pospremaju dječiju sobu. Д-цат- --зт-е---т д--с--т- -тая. Децата разтребват детската стая. Д-ц-т- р-з-р-б-а- д-т-к-т- с-а-. -------------------------------- Децата разтребват детската стая. 0
Detsa-a -----ebv-t -et------st-y-. Detsata raztrebvat detskata staya. D-t-a-a r-z-r-b-a- d-t-k-t- s-a-a- ---------------------------------- Detsata raztrebvat detskata staya.
Moj muž posprema svoj pisaći sto. М--- м-- -а----бв--б-ро-о с-. Моят мъж разтребва бюрото си. М-я- м-ж р-з-р-б-а б-р-т- с-. ----------------------------- Моят мъж разтребва бюрото си. 0
M---t m-z--r-----bva-b----to s-. Moyat myzh raztrebva byuroto si. M-y-t m-z- r-z-r-b-a b-u-o-o s-. -------------------------------- Moyat myzh raztrebva byuroto si.
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. А--слагам пр-нето - п-------а. Аз слагам прането в пералнята. А- с-а-а- п-а-е-о в п-р-л-я-а- ------------------------------ Аз слагам прането в пералнята. 0
A- -la--m -r-neto-- --r-ln--ta. Az slagam praneto v peralnyata. A- s-a-a- p-a-e-o v p-r-l-y-t-. ------------------------------- Az slagam praneto v peralnyata.
Ja prostirem veš. А--пр-с--рам-п----то. Аз простирам прането. А- п-о-т-р-м п-а-е-о- --------------------- Аз простирам прането. 0
Az---osti-a- pra--t-. Az prostiram praneto. A- p-o-t-r-m p-a-e-o- --------------------- Az prostiram praneto.
Ja peglam veš / rublje. А---л--я-п---ет-. Аз гладя прането. А- г-а-я п-а-е-о- ----------------- Аз гладя прането. 0
A--g-adya --a-eto. Az gladya praneto. A- g-a-y- p-a-e-o- ------------------ Az gladya praneto.
Prozori su prljavi. Прозо-ц-т- са--р-с-и. Прозорците са мръсни. П-о-о-ц-т- с- м-ъ-н-. --------------------- Прозорците са мръсни. 0
Pr-----site-s- ---sni. Prozortsite sa mrysni. P-o-o-t-i-e s- m-y-n-. ---------------------- Prozortsite sa mrysni.
Pod je prljav. П---т е мръ---. Подът е мръсен. П-д-т е м-ъ-е-. --------------- Подът е мръсен. 0
Pody------r--e-. Podyt ye mrysen. P-d-t y- m-y-e-. ---------------- Podyt ye mrysen.
Posuđe je prljavo. Съ---ете -а мръ--и. Съдовете са мръсни. С-д-в-т- с- м-ъ-н-. ------------------- Съдовете са мръсни. 0
Sy--v-t--s- -r-sni. Sydovete sa mrysni. S-d-v-t- s- m-y-n-. ------------------- Sydovete sa mrysni.
Ko čisti prozore? К-й--ис-и---о---ци--? Кой чисти прозорците? К-й ч-с-и п-о-о-ц-т-? --------------------- Кой чисти прозорците? 0
Koy-c--st- -rozortsi--? Koy chisti prozortsite? K-y c-i-t- p-o-o-t-i-e- ----------------------- Koy chisti prozortsite?
Ko usisava prašinu? К-й чи--и с--ра-ос-у------а? Кой чисти с прахосмукачката? К-й ч-с-и с п-а-о-м-к-ч-а-а- ---------------------------- Кой чисти с прахосмукачката? 0
Ko---h-st--s ---k-osmu--ch--t-? Koy chisti s prakhosmukachkata? K-y c-i-t- s p-a-h-s-u-a-h-a-a- ------------------------------- Koy chisti s prakhosmukachkata?
Ko pere posuđe? К-й-мие с----е-е? Кой мие съдовете? К-й м-е с-д-в-т-? ----------------- Кой мие съдовете? 0
Koy-m-e -y--vet-? Koy mie sydovete? K-y m-e s-d-v-t-? ----------------- Koy mie sydovete?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!