Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   bg Изучаване на чужди езици

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [двайсет и три]

23 [dvayset i tri]

Изучаване на чужди езици

[Izuchavane na chuzhdi yezitsi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Gdje ste naučili španski? Къ---с-- у--л--и----с--? Къде сте учили испански? К-д- с-е у-и-и и-п-н-к-? ------------------------ Къде сте учили испански? 0
K-d--st- --h-l- -sp---ki? Kyde ste uchili ispanski? K-d- s-e u-h-l- i-p-n-k-? ------------------------- Kyde ste uchili ispanski?
Znate li i portugalski? Мо-ете -и да г-вори-- и-по-т-------? Можете ли да говорите и португалски? М-ж-т- л- д- г-в-р-т- и п-р-у-а-с-и- ------------------------------------ Можете ли да говорите и португалски? 0
M-zhet------a--o---i---i p-rt-g--sk-? Mozhete li da govorite i portugalski? M-z-e-e l- d- g-v-r-t- i p-r-u-a-s-i- ------------------------------------- Mozhete li da govorite i portugalski?
Da, a također znam i nešto italijanski. Д-,-гово-- и -а-ко-и-а---н-ки. Да, говоря и малко италиански. Д-, г-в-р- и м-л-о и-а-и-н-к-. ------------------------------ Да, говоря и малко италиански. 0
Da,-g-vo-ya---m-lko -tal----k-. Da, govorya i malko italianski. D-, g-v-r-a i m-l-o i-a-i-n-k-. ------------------------------- Da, govorya i malko italianski.
Mislim da govorite vrlo dobro. Мис-я,-че -о-ор----мн-г-------. Мисля, че говорите много добре. М-с-я- ч- г-в-р-т- м-о-о д-б-е- ------------------------------- Мисля, че говорите много добре. 0
M-s--a, --- g-v---te -no-- -o-r-. Mislya, che govorite mnogo dobre. M-s-y-, c-e g-v-r-t- m-o-o d-b-e- --------------------------------- Mislya, che govorite mnogo dobre.
Ti jezici su prilično slični. Ез----е-са-до--- бли--и. Езиците са доста близки. Е-и-и-е с- д-с-а б-и-к-. ------------------------ Езиците са доста близки. 0
Ezit-it--sa --sta-bl-zki. Ezitsite sa dosta blizki. E-i-s-t- s- d-s-a b-i-k-. ------------------------- Ezitsite sa dosta blizki.
Mogu ih dobro razumjeti. Аз мог- -а-ги-ра-б---- ---ре. Аз мога да ги разбирам добре. А- м-г- д- г- р-з-и-а- д-б-е- ----------------------------- Аз мога да ги разбирам добре. 0
A- ---- d--g- ---b-------br-. Az moga da gi razbiram dobre. A- m-g- d- g- r-z-i-a- d-b-e- ----------------------------- Az moga da gi razbiram dobre.
Ali govoriti i pisati je teško. Но -----ен----и-писането--а---у-ни. Но говоренето и писането са трудни. Н- г-в-р-н-т- и п-с-н-т- с- т-у-н-. ----------------------------------- Но говоренето и писането са трудни. 0
N- -----enet--i--i-a-et---- --u---. No govoreneto i pisaneto sa trudni. N- g-v-r-n-t- i p-s-n-t- s- t-u-n-. ----------------------------------- No govoreneto i pisaneto sa trudni.
Još pravim mnogo grešaka. В-е още---------------ешки. Все още правя много грешки. В-е о-е п-а-я м-о-о г-е-к-. --------------------------- Все още правя много грешки. 0
Vs---sh-he ---v-a-m-og- gresh--. Vse oshche pravya mnogo greshki. V-e o-h-h- p-a-y- m-o-o g-e-h-i- -------------------------------- Vse oshche pravya mnogo greshki.
Ispravite me molim uvijek. М-------прав-й-е--е --наг-. Моля, поправяйте ме винаги. М-л-, п-п-а-я-т- м- в-н-г-. --------------------------- Моля, поправяйте ме винаги. 0
Mo-y-- -o-r-v--yte m--v-na-i. Molya, popravyayte me vinagi. M-l-a- p-p-a-y-y-e m- v-n-g-. ----------------------------- Molya, popravyayte me vinagi.
Vaš izgovor je sasvim dobar. Пр-изн--е-ието В- е-м-ого--об-о. Произношението Ви е много добро. П-о-з-о-е-и-т- В- е м-о-о д-б-о- -------------------------------- Произношението Ви е много добро. 0
Pr--z-o-he-iet---i -e---o-o--obro. Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro. P-o-z-o-h-n-e-o V- y- m-o-o d-b-o- ---------------------------------- Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro.
Imate mali akcenat. Имате--л-- -к--н-. Имате слаб акцент. И-а-е с-а- а-ц-н-. ------------------ Имате слаб акцент. 0
Im--- slab-ak-sen-. Imate slab aktsent. I-a-e s-a- a-t-e-t- ------------------- Imate slab aktsent.
Prepoznaje se odakle dolazite. Р--би-а с- --къ-----е. Разбира се откъде сте. Р-з-и-а с- о-к-д- с-е- ---------------------- Разбира се откъде сте. 0
Ra-b--a -e-ot---e ---. Razbira se otkyde ste. R-z-i-a s- o-k-d- s-e- ---------------------- Razbira se otkyde ste.
Koji je Vaš maternji jezik? Какъв е---йчини-т В- е-ик? Какъв е майчиният Ви език? К-к-в е м-й-и-и-т В- е-и-? -------------------------- Какъв е майчиният Ви език? 0
Ka--- ---ma-c----y---Vi yez--? Kakyv ye maychiniyat Vi yezik? K-k-v y- m-y-h-n-y-t V- y-z-k- ------------------------------ Kakyv ye maychiniyat Vi yezik?
Idete li na kurs jezika? П---щ--а-- -и-ез---в ---с? Посещавате ли езиков курс? П-с-щ-в-т- л- е-и-о- к-р-? -------------------------- Посещавате ли езиков курс? 0
P-s--h-hav--- li yezi-o---urs? Poseshchavate li yezikov kurs? P-s-s-c-a-a-e l- y-z-k-v k-r-? ------------------------------ Poseshchavate li yezikov kurs?
Koji udžbenik koristite? Ко- у--бн-к и-по----т-? Кой учебник използвате? К-й у-е-н-к и-п-л-в-т-? ----------------------- Кой учебник използвате? 0
Koy-ucheb-ik-izp-l---te? Koy uchebnik izpolzvate? K-y u-h-b-i- i-p-l-v-t-? ------------------------ Koy uchebnik izpolzvate?
U ovom momentu ne znam kako se zove. В -ом-н---не --ая к---с-----ва. В момента не зная как се казва. В м-м-н-а н- з-а- к-к с- к-з-а- ------------------------------- В момента не зная как се казва. 0
V--ome-ta n- ---y--k-k-se----v-. V momenta ne znaya kak se kazva. V m-m-n-a n- z-a-a k-k s- k-z-a- -------------------------------- V momenta ne znaya kak se kazva.
Ne mogu se sjetiti naslova. Н- се --щ-м--а -агл-----о. Не се сещам за заглавието. Н- с- с-щ-м з- з-г-а-и-т-. -------------------------- Не се сещам за заглавието. 0
N--s---e-h--am z- -a---v----. Ne se seshcham za zaglavieto. N- s- s-s-c-a- z- z-g-a-i-t-. ----------------------------- Ne se seshcham za zaglavieto.
Zaboravio / Zaboravila sam to. Забрави--г-. Забравих го. З-б-а-и- г-. ------------ Забравих го. 0
Z-b--v--- go. Zabravikh go. Z-b-a-i-h g-. ------------- Zabravikh go.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!