Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da 1   »   bg Подчинени изречения с че 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [деветдесет и едно]

91 [devetdeset i yedno]

Подчинени изречения с че 1

[Podchineni izrecheniya s che 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Vrijeme će možda sutra biti bolje. Вр----о-утре м-ж- б---е-- -о-хубаво. Времето утре може би ще е по-хубаво. В-е-е-о у-р- м-ж- б- щ- е п---у-а-о- ------------------------------------ Времето утре може би ще е по-хубаво. 0
V-e-e-- ---e-mo--e -i s-che--- -o-k-uba-o. Vremeto utre mozhe bi shche ye po-khubavo. V-e-e-o u-r- m-z-e b- s-c-e y- p---h-b-v-. ------------------------------------------ Vremeto utre mozhe bi shche ye po-khubavo.
Odakle znate to? О-к-де--н--те-тов-? Откъде знаете това? О-к-д- з-а-т- т-в-? ------------------- Откъде знаете това? 0
O--y-e-z-a-t---ova? Otkyde znaete tova? O-k-d- z-a-t- t-v-? ------------------- Otkyde znaete tova?
Ja se nadam da će biti bolje. Н-дява- --, че ще -----ху----. Надявам се, че ще е по-хубаво. Н-д-в-м с-, ч- щ- е п---у-а-о- ------------------------------ Надявам се, че ще е по-хубаво. 0
N-d-av------ -he s-che-ye po-k-u----. Nadyavam se, che shche ye po-khubavo. N-d-a-a- s-, c-e s-c-e y- p---h-b-v-. ------------------------------------- Nadyavam se, che shche ye po-khubavo.
On dolazi sasvim sigurno. Той-не-реме-н- щ- д----. Той непременно ще дойде. Т-й н-п-е-е-н- щ- д-й-е- ------------------------ Той непременно ще дойде. 0
T-- nep--m---o---ch--doyde. Toy nepremenno shche doyde. T-y n-p-e-e-n- s-c-e d-y-e- --------------------------- Toy nepremenno shche doyde.
Da li je to sigurno? Си-у--- л- е? Сигурно ли е? С-г-р-о л- е- ------------- Сигурно ли е? 0
S-g-r-- -i --? Sigurno li ye? S-g-r-o l- y-? -------------- Sigurno li ye?
Znam da on dolazi. З-а-- ч--щ- -----. Зная, че ще дойде. З-а-, ч- щ- д-й-е- ------------------ Зная, че ще дойде. 0
Z-aya- c-e -h-h--d--de. Znaya, che shche doyde. Z-a-a- c-e s-c-e d-y-e- ----------------------- Znaya, che shche doyde.
On će sigurno nazvati. Т-й-н-пре-ен-о----з-ъ-не. Той непременно ще звънне. Т-й н-п-е-е-н- щ- з-ъ-н-. ------------------------- Той непременно ще звънне. 0
T-y ne--e----- -h--e----n--. Toy nepremenno shche zvynne. T-y n-p-e-e-n- s-c-e z-y-n-. ---------------------------- Toy nepremenno shche zvynne.
Stvarno? Н-и-тин- -и? Наистина ли? Н-и-т-н- л-? ------------ Наистина ли? 0
Nai----- l-? Naistina li? N-i-t-n- l-? ------------ Naistina li?
Ja vjerujem da će nazvati. М-с-я---- -- з-ънн-. Мисля, че ще звънне. М-с-я- ч- щ- з-ъ-н-. -------------------- Мисля, че ще звънне. 0
Mi--ya, ch---hc-e--vynn-. Mislya, che shche zvynne. M-s-y-, c-e s-c-e z-y-n-. ------------------------- Mislya, che shche zvynne.
Vino je sigurno staro. Вин--о---гур-- --ст--о. Виното сигурно е старо. В-н-т- с-г-р-о е с-а-о- ----------------------- Виното сигурно е старо. 0
Vi-ot--sig-r-- -- -ta--. Vinoto sigurno ye staro. V-n-t- s-g-r-o y- s-a-o- ------------------------ Vinoto sigurno ye staro.
Znate li to sigurno? Зн-ете ---то-- с-с--и---ност? Знаете ли това със сигурност? З-а-т- л- т-в- с-с с-г-р-о-т- ----------------------------- Знаете ли това със сигурност? 0
Zn--te -- -ova-sy- -i-u-no-t? Znaete li tova sys sigurnost? Z-a-t- l- t-v- s-s s-g-r-o-t- ----------------------------- Znaete li tova sys sigurnost?
Ja pretpostavljam da je staro. П-е-----г-м,-ч--е ----о. Предполагам, че е старо. П-е-п-л-г-м- ч- е с-а-о- ------------------------ Предполагам, че е старо. 0
Pr--po-a--m- --- y- sta--. Predpolagam, che ye staro. P-e-p-l-g-m- c-e y- s-a-o- -------------------------- Predpolagam, che ye staro.
Naš šef dobro izgleda. На---т ше- ---лежд- доб-е. Нашият шеф изглежда добре. Н-ш-я- ш-ф и-г-е-д- д-б-е- -------------------------- Нашият шеф изглежда добре. 0
Nashi--t---ef------zh-a--o--e. Nashiyat shef izglezhda dobre. N-s-i-a- s-e- i-g-e-h-a d-b-e- ------------------------------ Nashiyat shef izglezhda dobre.
Smatrate li? Н---р--- л-? Намирате ли? Н-м-р-т- л-? ------------ Намирате ли? 0
Na--r----li? Namirate li? N-m-r-t- l-? ------------ Namirate li?
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. На--рам,-----зг--ж-- -ори -н----до--е. Намирам, че изглежда дори много добре. Н-м-р-м- ч- и-г-е-д- д-р- м-о-о д-б-е- -------------------------------------- Намирам, че изглежда дори много добре. 0
Na-ir--, c-e izglezh-a do-i-mn----dobr-. Namiram, che izglezhda dori mnogo dobre. N-m-r-m- c-e i-g-e-h-a d-r- m-o-o d-b-e- ---------------------------------------- Namiram, che izglezhda dori mnogo dobre.
Šef ima sigurno djevojku. Ш--ъ- опре---е-о и-- п--ятелк-. Шефът определено има приятелка. Ш-ф-т о-р-д-л-н- и-а п-и-т-л-а- ------------------------------- Шефът определено има приятелка. 0
Shefyt oprede-e-o --- -r---telka. Shefyt opredeleno ima priyatelka. S-e-y- o-r-d-l-n- i-a p-i-a-e-k-. --------------------------------- Shefyt opredeleno ima priyatelka.
Vjerujete li stvarno? Н-ис---а ли --сл-те т-ка? Наистина ли мислите така? Н-и-т-н- л- м-с-и-е т-к-? ------------------------- Наистина ли мислите така? 0
N--s-ina-l--m--lit- tak-? Naistina li mislite taka? N-i-t-n- l- m-s-i-e t-k-? ------------------------- Naistina li mislite taka?
Vrlo je moguće da ima djevojku. Т-ърде в---о-н- е -а-и-а--р-ят--ка. Твърде възможно е да има приятелка. Т-ъ-д- в-з-о-н- е д- и-а п-и-т-л-а- ----------------------------------- Твърде възможно е да има приятелка. 0
T-y----vyzmo--n--y- ---i-a---iyatel--. Tvyrde vyzmozhno ye da ima priyatelka. T-y-d- v-z-o-h-o y- d- i-a p-i-a-e-k-. -------------------------------------- Tvyrde vyzmozhno ye da ima priyatelka.

Španski jezik

Španski jezik spada u svjetske jezike. Španski je maternji jezik za više od 380 miliona ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španski drugi jezik. Time je španski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Takođe je najveći od svih romanskih jezika. Španci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španski se raširio osvajanjima i kolonijalizmom. Španski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španskog jezika živi u Americi. Španski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 miliona ljudi u SAD-u govori španski. To je više nego u Španiji. Španski u Americi razlikuje se od evropskog španskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španiji. Ali španski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španskog. Nakon engleskog španski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Šta još čekate? - ¡Vamos!