어쩌- -가 저를--랑-- -까-?
어쩌면 그가 저를 사랑 안 할까요?
어-면 그- 저- 사- 안 할-요-
-------------------
어쩌면 그가 저를 사랑 안 할까요? 0 eoj-e-m-eo- -eu-- -e-l----sa--n--an---lk--yo?eojjeomyeon geuga jeoleul salang an halkkayo?e-j-e-m-e-n g-u-a j-o-e-l s-l-n- a- h-l-k-y-?---------------------------------------------eojjeomyeon geuga jeoleul salang an halkkayo?
어쩌---- 안 -아---?
어쩌면 그가 안 돌아올까요?
어-면 그- 안 돌-올-요-
---------------
어쩌면 그가 안 돌아올까요? 0 e-j--om-e-n ge--- a- d----o-kk-y-?eojjeomyeon geuga an dol-aolkkayo?e-j-e-m-e-n g-u-a a- d-l-a-l-k-y-?----------------------------------eojjeomyeon geuga an dol-aolkkayo?
어쩌면--가 --게--화-------?
어쩌면 그가 저에게 전화를 안 할까요?
어-면 그- 저-게 전-를 안 할-요-
---------------------
어쩌면 그가 저에게 전화를 안 할까요? 0 e-jjeo--e---g--g--j-oeg---eo-h-----l----hal--ay-?eojjeomyeon geuga jeoege jeonhwaleul an halkkayo?e-j-e-m-e-n g-u-a j-o-g- j-o-h-a-e-l a- h-l-k-y-?-------------------------------------------------eojjeomyeon geuga jeoege jeonhwaleul an halkkayo?
그- -른-사람이 -는지-궁-해-.
그가 다른 사람이 있는지 궁금해요.
그- 다- 사-이 있-지 궁-해-.
-------------------
그가 다른 사람이 있는지 궁금해요. 0 g---a----e-n---lam-- iss-e---i g-ng-geu--a--o.geuga daleun salam-i issneunji gung-geumhaeyo.g-u-a d-l-u- s-l-m-i i-s-e-n-i g-n---e-m-a-y-.----------------------------------------------geuga daleun salam-i issneunji gung-geumhaeyo.
그가-저에게---를-쓸 ---- 않-요.
그가 저에게 편지를 쓸 것 같지 않아요.
그- 저-게 편-를 쓸 것 같- 않-요-
----------------------
그가 저에게 편지를 쓸 것 같지 않아요. 0 ge--a je--g- --eo-j--eul-sse-- g-os -atj--a---a-o.geuga jeoege pyeonjileul sseul geos gatji anh-ayo.g-u-a j-o-g- p-e-n-i-e-l s-e-l g-o- g-t-i a-h-a-o---------------------------------------------------geuga jeoege pyeonjileul sseul geos gatji anh-ayo.
Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika.
Ona je osnova za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...