Knjiga fraza

bs Prilozi   »   hu Határozószavak

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [száz]

Határozószavak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski mađarski Igra Više
već jednom – još nikada má- egy-z-- – m------a már egyszer – még soha m-r e-y-z-r – m-g s-h- ---------------------- már egyszer – még soha 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Vol- m------e-ysz-r B-rlin-e-? Volt már ön egyszer Berlinben? V-l- m-r ö- e-y-z-r B-r-i-b-n- ------------------------------ Volt már ön egyszer Berlinben? 0
Ne, još nikada. N--, m---so--. Nem, még soha. N-m- m-g s-h-. -------------- Nem, még soha. 0
neko – niko v-l-ki-- senki valaki – senki v-l-k- – s-n-i -------------- valaki – senki 0
Poznajete li ovdje nekoga? Ism----n i---va---i---v-la-i---)? Ismer ön itt valakit (valakiket)? I-m-r ö- i-t v-l-k-t (-a-a-i-e-)- --------------------------------- Ismer ön itt valakit (valakiket)? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. N--- ----i--erek i-- --n--t. Nem, nem ismerek itt senkit. N-m- n-m i-m-r-k i-t s-n-i-. ---------------------------- Nem, nem ismerek itt senkit. 0
još – ne više még---már-nem még – már nem m-g – m-r n-m ------------- még – már nem 0
Ostajete li još dugo ovdje? Sokáig --r-- m-g---t? Sokáig marad még itt? S-k-i- m-r-d m-g i-t- --------------------- Sokáig marad még itt? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Nem---ár--------áig -----o- -tt. Nem, már nem sokáig maradok itt. N-m- m-r n-m s-k-i- m-r-d-k i-t- -------------------------------- Nem, már nem sokáig maradok itt. 0
još nešto – ništa više m---val-m- --s-mmi még valami – semmi m-g v-l-m- – s-m-i ------------------ még valami – semmi 0
Želite li još nešto popiti? S-er--n--még-v---m---in--? Szeretne még valamit inni? S-e-e-n- m-g v-l-m-t i-n-? -------------------------- Szeretne még valamit inni? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Nem--már -e--kére--s-mmit. Nem, már nem kérek semmit. N-m- m-r n-m k-r-k s-m-i-. -------------------------- Nem, már nem kérek semmit. 0
već nešto – još ništa m---v-la--t-- mé- --m--t már valamit – még semmit m-r v-l-m-t – m-g s-m-i- ------------------------ már valamit – még semmit 0
Jeste li već nešto jeli? E-et---ár v-l-mi-? Evett már valamit? E-e-t m-r v-l-m-t- ------------------ Evett már valamit? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. N--- mé-------t--- -e---t. Nem, még nem ettem semmit. N-m- m-g n-m e-t-m s-m-i-. -------------------------- Nem, még nem ettem semmit. 0
još neko – niko više mé- v-la---– már-se-ki még valaki – már senki m-g v-l-k- – m-r s-n-i ---------------------- még valaki – már senki 0
Želi li još neko kafu? Sze-e-n--még-v--aki ---ét? Szeretne még valaki kávét? S-e-e-n- m-g v-l-k- k-v-t- -------------------------- Szeretne még valaki kávét? 0
Ne, niko više. N-m--már-s----. Nem, már senki. N-m- m-r s-n-i- --------------- Nem, már senki. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...