کی- ---ا-- -ار ---- -ا--کے---ں--
کیا آپ ایک بار برلن جا چکے ہیں ؟
-ی- آ- ا-ک ب-ر ب-ل- ج- چ-ے ہ-ں ؟-
----------------------------------
کیا آپ ایک بار برلن جا چکے ہیں ؟ 0 k-- aa- a-k -a-- B-r--n j------- --in?kya aap aik baar Berlin ja chuke hain?k-a a-p a-k b-a- B-r-i- j- c-u-e h-i-?--------------------------------------kya aap aik baar Berlin ja chuke hain?
کس- -و-–--س---- ----
کسی کو – کسی کو نہیں
-س- ک- – ک-ی ک- ن-ی-
----------------------
کسی کو – کسی کو نہیں 0 k--- -o k--i-ko n-hikisi ko kisi ko nahik-s- k- k-s- k- n-h---------------------kisi ko kisi ko nahi
-یا -پ--ہا---سی--و-جا--- ہی---
کیا آپ یہاں کسی کو جانتے ہیں ؟
-ی- آ- ی-ا- ک-ی ک- ج-ن-ے ہ-ں ؟-
--------------------------------
کیا آپ یہاں کسی کو جانتے ہیں ؟ 0 ky----p-ya-an--i-- -o-j--ta--ha--?kya aap yahan kisi ko jantay hain?k-a a-p y-h-n k-s- k- j-n-a- h-i-?----------------------------------kya aap yahan kisi ko jantay hain?
ن-ی-----ں -ہاں---- -و-نہ-- ج---- ہوں--
نہیں، میں یہاں کسی کو نہیں جانتا ہوں -
-ہ-ں- م-ں ی-ا- ک-ی ک- ن-ی- ج-ن-ا ہ-ں --
----------------------------------------
نہیں، میں یہاں کسی کو نہیں جانتا ہوں - 0 n-h---mei- -ah-n-ki-- ----ah--jaa--a h-n -nahi, mein yahan kisi ko nahi jaanta hon -n-h-, m-i- y-h-n k-s- k- n-h- j-a-t- h-n -------------------------------------------nahi, mein yahan kisi ko nahi jaanta hon -
--ی-- ----یہ-----ر -ی-دہ ن----ٹ-ہروں -ا -
نہیں، میں یہاں اور زیادہ نہیں ٹھہروں گا -
-ہ-ں- م-ں ی-ا- ا-ر ز-ا-ہ ن-ی- ٹ-ہ-و- گ- --
-------------------------------------------
نہیں، میں یہاں اور زیادہ نہیں ٹھہروں گا - 0 nah---me-n -aha---ur zi-----na-i-t----runganahi, mein yahan aur ziyada nahi thaherungan-h-, m-i- y-h-n a-r z-y-d- n-h- t-a-e-u-g--------------------------------------------nahi, mein yahan aur ziyada nahi thaherunga
-چ- --- – کچ--ن-ی-
کچھ اور – کچھ نہیں
-چ- ا-ر – ک-ھ ن-ی-
--------------------
کچھ اور – کچھ نہیں 0 k-----u---u-h n--ikuch aur kuch nahik-c- a-r k-c- n-h-------------------kuch aur kuch nahi
نہیں---ی- --- -ہی- -ا-----و---
نہیں، میں کچھ نہیں چاہتا ہوں -
-ہ-ں- م-ں ک-ھ ن-ی- چ-ہ-ا ہ-ں --
--------------------------------
نہیں، میں کچھ نہیں چاہتا ہوں - 0 n------e-n-k-ch n--- -h---- -on--nahi, mein kuch nahi chahta hon -n-h-, m-i- k-c- n-h- c-a-t- h-n ----------------------------------nahi, mein kuch nahi chahta hon -
-ی---- نے ک---ک-ا-ا ہ--؟
کیا آپ نے کچھ کھایا ہے ؟
-ی- آ- ن- ک-ھ ک-ا-ا ہ- ؟-
--------------------------
کیا آپ نے کچھ کھایا ہے ؟ 0 kya -a--n--k--h khaya -a-?kya aap ne kuch khaya hai?k-a a-p n- k-c- k-a-a h-i---------------------------kya aap ne kuch khaya hai?
---ں - م---نے--چ- ---- ک-ا-ا -- -
نہیں ، میں نے کچھ نہیں کھایا ہے -
-ہ-ں ، م-ں ن- ک-ھ ن-ی- ک-ا-ا ہ- --
-----------------------------------
نہیں ، میں نے کچھ نہیں کھایا ہے - 0 na--, m-i- n---uch --hi --aya-ha- -nahi, mein ne kuch nahi khaya hai -n-h-, m-i- n- k-c- n-h- k-a-a h-i ------------------------------------nahi, mein ne kuch nahi khaya hai -
ن-ی-،-کوئی-نہ-- -
نہیں، کوئی نہیں -
-ہ-ں- ک-ئ- ن-ی- --
-------------------
نہیں، کوئی نہیں - 0 n-hi,--oi n-h---nahi, koi nahi -n-h-, k-i n-h- -----------------nahi, koi nahi -
Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika.
Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi.
Oni žive u više od 20 različitih zemalja.
Arapski spada u afroazijake jezike.
Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina.
Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu.
Odatle se počeo širiti dalje.
Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika.
Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata.
Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije.
Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju.
Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani.
Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama.
Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori.
Postoji samo u pisanom obliku.
U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik.
Danas ne postoji stručni arapski jezik.
Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika.
Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik.
Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao.
Sve više ljudi želi učiti arapski.
Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama.
Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim.
U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo.
Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni.
Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju.
Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda.
Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...