Knjiga fraza

bs Prilozi   »   eo Adverboj

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [cent]

Adverboj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
već jednom – još nikada j-- –---ko--- -e jam – ankoraŭ ne j-m – a-k-r-ŭ n- ---------------- jam – ankoraŭ ne 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Ĉu-v----- e-t-s-e- Be-lino? Ĉu vi jam estis en Berlino? Ĉ- v- j-m e-t-s e- B-r-i-o- --------------------------- Ĉu vi jam estis en Berlino? 0
Ne, još nikada. N-- a-k---ŭ n-. Ne, ankoraŭ ne. N-, a-k-r-ŭ n-. --------------- Ne, ankoraŭ ne. 0
neko – niko i- - -eniu iu – neniu i- – n-n-u ---------- iu – neniu 0
Poznajete li ovdje nekoga? Ĉu -i -onas--u---i-t--? Ĉu vi konas iun ĉi-tie? Ĉ- v- k-n-s i-n ĉ---i-? ----------------------- Ĉu vi konas iun ĉi-tie? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Ne, m--k-----n---u- ĉi----. Ne, mi konas neniun ĉi-tie. N-, m- k-n-s n-n-u- ĉ---i-. --------------------------- Ne, mi konas neniun ĉi-tie. 0
još – ne više p---– ne plu plu – ne plu p-u – n- p-u ------------ plu – ne plu 0
Ostajete li još dugo ovdje? Ĉ- vi---u-re-t---------ĉi--i-? Ĉu vi plu restas longe ĉi-tie? Ĉ- v- p-u r-s-a- l-n-e ĉ---i-? ------------------------------ Ĉu vi plu restas longe ĉi-tie? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. N---mi--e -------ta------- ĉi-tie. Ne, mi ne plu restas longe ĉi-tie. N-, m- n- p-u r-s-a- l-n-e ĉ---i-. ---------------------------------- Ne, mi ne plu restas longe ĉi-tie. 0
još nešto – ništa više a--o-aŭ--- –-ne--- -li ankoraŭ io – nenio pli a-k-r-ŭ i- – n-n-o p-i ---------------------- ankoraŭ io – nenio pli 0
Želite li još nešto popiti? Ĉ- ------u- tr-n-i-ankor------? Ĉu vi ŝatus trinki ankoraŭ ion? Ĉ- v- ŝ-t-s t-i-k- a-k-r-ŭ i-n- ------------------------------- Ĉu vi ŝatus trinki ankoraŭ ion? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Ne, -- d-zi--s neni-----i. Ne, mi deziras nenion pli. N-, m- d-z-r-s n-n-o- p-i- -------------------------- Ne, mi deziras nenion pli. 0
već nešto – još ništa j---i--- -nk---- -e--o jam io – ankoraŭ nenio j-m i- – a-k-r-ŭ n-n-o ---------------------- jam io – ankoraŭ nenio 0
Jeste li već nešto jeli? Ĉu-v---a- manĝ-- -o-? Ĉu vi jam manĝis ion? Ĉ- v- j-m m-n-i- i-n- --------------------- Ĉu vi jam manĝis ion? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. Ne- -i ---ĝ---a--or-- ne-i-n. Ne, mi manĝis ankoraŭ nenion. N-, m- m-n-i- a-k-r-ŭ n-n-o-. ----------------------------- Ne, mi manĝis ankoraŭ nenion. 0
još neko – niko više a-ko-aŭ-i--–-nen-u pli ankoraŭ iu – neniu pli a-k-r-ŭ i- – n-n-u p-i ---------------------- ankoraŭ iu – neniu pli 0
Želi li još neko kafu? Ĉ----koraŭ-iu -a-us----on? Ĉu ankoraŭ iu ŝatus kafon? Ĉ- a-k-r-ŭ i- ŝ-t-s k-f-n- -------------------------- Ĉu ankoraŭ iu ŝatus kafon? 0
Ne, niko više. N-- --ni- -l-. Ne, neniu pli. N-, n-n-u p-i- -------------- Ne, neniu pli. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...