Knjiga fraza

bs Prilozi   »   fi Adverbejä

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [sata]

Adverbejä

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
već jednom – još nikada jo--er-an --ei -os--an jo kerran – ei koskaan j- k-r-a- – e- k-s-a-n ---------------------- jo kerran – ei koskaan 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? O-ettek- -o--e-ra- ol--e--B--lii-i--ä? Oletteko jo kerran olleet Berliinissä? O-e-t-k- j- k-r-a- o-l-e- B-r-i-n-s-ä- -------------------------------------- Oletteko jo kerran olleet Berliinissä? 0
Ne, još nikada. En--e- k--kaa-. En, en koskaan. E-, e- k-s-a-n- --------------- En, en koskaan. 0
neko – niko jo-u-- ei kuk--n joku – ei kukaan j-k- – e- k-k-a- ---------------- joku – ei kukaan 0
Poznajete li ovdje nekoga? T--ne----o tä--tä--onk--? Tunnetteko täältä jonkun? T-n-e-t-k- t-ä-t- j-n-u-? ------------------------- Tunnetteko täältä jonkun? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. En,-en-tu-n-------- --tään. En, en tunne täältä ketään. E-, e- t-n-e t-ä-t- k-t-ä-. --------------------------- En, en tunne täältä ketään. 0
još – ne više v-e-ä - -- -nää vielä – ei enää v-e-ä – e- e-ä- --------------- vielä – ei enää 0
Ostajete li još dugo ovdje? Jä-tte-- v---- --tk-ksi a-------nn-? Jäättekö vielä pitkäksi aikaa tänne? J-ä-t-k- v-e-ä p-t-ä-s- a-k-a t-n-e- ------------------------------------ Jäättekö vielä pitkäksi aikaa tänne? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. En,-en jä- --ä- pit-ä--i---k---t-nne. En, en jää enää pitkäksi aikaa tänne. E-, e- j-ä e-ä- p-t-ä-s- a-k-a t-n-e- ------------------------------------- En, en jää enää pitkäksi aikaa tänne. 0
još nešto – ništa više v---ä-j--ain -----en-ä mi-ä-n vielä jotain – ei enää mitään v-e-ä j-t-i- – e- e-ä- m-t-ä- ----------------------------- vielä jotain – ei enää mitään 0
Želite li još nešto popiti? Ha-uat---- ju--a-v-elä-jot-in? Haluatteko juoda vielä jotain? H-l-a-t-k- j-o-a v-e-ä j-t-i-? ------------------------------ Haluatteko juoda vielä jotain? 0
Ne, ja ne želim ništa više. En,--n h-lu- enä-----ä-n. En, en halua enää mitään. E-, e- h-l-a e-ä- m-t-ä-. ------------------------- En, en halua enää mitään. 0
već nešto – još ništa j--jo--in – -----t-än jo jotain – ei mitään j- j-t-i- – e- m-t-ä- --------------------- jo jotain – ei mitään 0
Jeste li već nešto jeli? Ol--t----jo-syöne-t--ot---? Oletteko jo syöneet jotain? O-e-t-k- j- s-ö-e-t j-t-i-? --------------------------- Oletteko jo syöneet jotain? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. En---n-ol- s-ön-t--iel---itään. En, en ole syönyt vielä mitään. E-, e- o-e s-ö-y- v-e-ä m-t-ä-. ------------------------------- En, en ole syönyt vielä mitään. 0
još neko – niko više v--l- -oku - ei -n-ä--uka-n vielä joku – ei enää kukaan v-e-ä j-k- – e- e-ä- k-k-a- --------------------------- vielä joku – ei enää kukaan 0
Želi li još neko kafu? H-lu-------jok- v--l- k-h-i-? Haluaisiko joku vielä kahvia? H-l-a-s-k- j-k- v-e-ä k-h-i-? ----------------------------- Haluaisiko joku vielä kahvia? 0
Ne, niko više. E-- ei---ää k-k---. Ei, ei enää kukaan. E-, e- e-ä- k-k-a-. ------------------- Ei, ei enää kukaan. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...