Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   th กิจกรรม

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [สิบสาม]

sìp-sǎm

กิจกรรม

[gìt-jà-gam]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Šta radi Marta? มา--ธ-าทำ---ร? มาร-ธ-าท-อะไร? ม-ร-ธ-า-ำ-ะ-ร- -------------- มาร์ธ่าทำอะไร? 0
ma--a--t---à---i ma-ta--tam-a--rai m---a---a---̀-r-i ----------------- ma-tâ-tam-à-rai
Ona radi u birou. เ---ำงา-ใ-------าน เธอท-งานในส-น-กงาน เ-อ-ำ-า-ใ-ส-น-ก-า- ------------------ เธอทำงานในสำนักงาน 0
t-r̶-ta----an---i-s-̌m--a-k-n--n tur--tam-ngan-nai-sa-m-na-k-ngan t-r---a---g-n-n-i-s-̌---a-k-n-a- -------------------------------- tur̶-tam-ngan-nai-sǎm-nák-ngan
Ona radi na kompjuteru. เ--ท--า---วยคอม-------์ เธอท-งานด-วยคอมพ-วเตอร- เ-อ-ำ-า-ด-ว-ค-ม-ิ-เ-อ-์ ----------------------- เธอทำงานด้วยคอมพิวเตอร์ 0
t-----a-------------k--------dhur̶ tur--tam-ngan-du-ay-kawm-pew-dhur- t-r---a---g-n-d-̂-y-k-w---e---h-r- ---------------------------------- tur̶-tam-ngan-dûay-kawm-pew-dhur̶
Gdje je Marta? มา-์---อ-ู่-ี---น? มาร-ธ-าอย--ท--ไหน? ม-ร-ธ-า-ย-่-ี-ไ-น- ------------------ มาร์ธ่าอยู่ที่ไหน? 0
m---a---̀-yôo-te-----̌i ma-ta--a--yo-o-te-e-na-i m---a---̀-y-̂---e-e-n-̌- ------------------------ ma-tâ-à-yôo-têe-nǎi
U kinu. ท-่โ----ัง ท--โรงหน-ง ท-่-ร-ห-ั- ---------- ที่โรงหนัง 0
t-̂e--ong--ǎ-g te-e-rong-na-ng t-̂---o-g-n-̌-g --------------- têe-rong-nǎng
Ona gleda film. เ-----ั---ห--ง เธอก-ล-งด-หน-ง เ-อ-ำ-ั-ด-ห-ั- -------------- เธอกำลังดูหนัง 0
tur̶-gam----g-do------g tur--gam-lang-doo-na-ng t-r---a---a-g-d-o-n-̌-g ----------------------- tur̶-gam-lang-doo-nǎng
Šta radi Petar? ปี----์ท--ะ--? ป-เตอร-ท-อะไร? ป-เ-อ-์-ำ-ะ-ร- -------------- ปีเตอร์ทำอะไร? 0
b--e--h------m----rai bhee-dhur--tam-a--rai b-e---h-r---a---̀-r-i --------------------- bhee-dhur̶-tam-à-rai
On studira na univerzitetu. เขาก----ศ-กษ-----ห-ว-----ัย เขาก-ล-งศ-กษาท--มหาว-ทยาล-ย เ-า-ำ-ั-ศ-ก-า-ี-ม-า-ิ-ย-ล-ย --------------------------- เขากำลังศึกษาที่มหาวิทยาลัย 0
kǎo--am-la-g----u------t--e--h-̌---́t-----ai ka-o-gam-lang-se-uk-sa--te-em-ha--wi-t-ya-lai k-̌---a---a-g-s-̀-k-s-̌-t-̂-m-h-̌-w-́---a-l-i --------------------------------------------- kǎo-gam-lang-sèuk-sǎ-têem-hǎ-wít-ya-lai
On studira jezike. เขา--ล----ีย--า-า เขาก-ล-งเร-ยนภาษา เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-า-า ----------------- เขากำลังเรียนภาษา 0
kǎo--am----g----n-pa-s-̌ ka-o-gam-lang-rian-pa-sa- k-̌---a---a-g-r-a---a-s-̌ ------------------------- kǎo-gam-lang-rian-pa-sǎ
Gdje je Petar? ปีเตอร์อย-่ไห-? ป-เตอร-อย--ไหน? ป-เ-อ-์-ย-่-ห-? --------------- ปีเตอร์อยู่ไหน? 0
b--e--hu---à--o-o-n--i bhee-dhur--a--yo-o-na-i b-e---h-r---̀-y-̂---a-i ----------------------- bhee-dhur̶-à-yôo-nǎi
U kafiću. ที---าน-า-ฟ ท--ร-านกาแฟ ท-่-้-น-า-ฟ ----------- ที่ร้านกาแฟ 0
tê----́--ga--æ te-e-ra-n-ga-fæ t-̂---a-n-g---æ --------------- têe-rán-ga-fæ
On pije kafu. เ-าก-----ื-มก--ฟ เขาก-ล-งด--มกาแฟ เ-า-ำ-ั-ด-่-ก-แ- ---------------- เขากำลังดื่มกาแฟ 0
ka----am--an--d-̀u---a--æ ka-o-gam-lang-de-um-ga-fæ k-̌---a---a-g-d-̀-m-g---æ ------------------------- kǎo-gam-lang-dèum-ga-fæ
Kuda idu rado? พวก-ขาชอ-ไปไ-น? พวกเขาชอบไปไหน? พ-ก-ข-ช-บ-ป-ห-? --------------- พวกเขาชอบไปไหน? 0
pûak----o-c---w--bhai----i pu-ak-ka-o-cha-wp-bhai-na-i p-̂-k-k-̌---h-̂-p-b-a---a-i --------------------------- pûak-kǎo-châwp-bhai-nǎi
Na koncert. ไปดู-----ิ--ต ไปด-คอนเส-ร-ต ไ-ด-ค-น-ส-ร-ต ------------- ไปดูคอนเสิร์ต 0
bhai---o-ka-n-se--̶t bhai-doo-kawn-se-r-t b-a---o---a-n-s-̀-̶- -------------------- bhai-doo-kawn-sèr̶t
Oni rado slušaju muziku. พ---ข-ชอ-ฟ-งด---ี พวกเขาชอบฟ-งดนตร- พ-ก-ข-ช-บ-ั-ด-ต-ี ----------------- พวกเขาชอบฟังดนตรี 0
pûa---ǎ---hâ-----n--d-n-dhr-e pu-ak-ka-o-cha-wp-fang-don-dhree p-̂-k-k-̌---h-̂-p-f-n---o---h-e- -------------------------------- pûak-kǎo-châwp-fang-don-dhree
Kuda oni ne idu rado? พ-กเขา--่ช-บไ-ไหน? พวกเขาไม-ชอบไปไหน? พ-ก-ข-ไ-่-อ-ไ-ไ-น- ------------------ พวกเขาไม่ชอบไปไหน? 0
pu-ak--a-o---̂-----̂---bhai-n-̌i pu-ak-ka-o-ma-i-cha-wp-bhai-na-i p-̂-k-k-̌---a-i-c-a-w---h-i-n-̌- -------------------------------- pûak-kǎo-mâi-châwp-bhai-nǎi
U disko. ไ-ดิสโ-้ ไปด-สโก- ไ-ด-ส-ก- -------- ไปดิสโก้ 0
b-ai-d-̀--gôh bhai-di-t-go-h b-a---i-t-g-̂- -------------- bhai-dìt-gôh
Oni ne plešu rado. พ---ข--ม----เต้-รำ พวกเขาไม-ชอบเต-นร- พ-ก-ข-ไ-่-อ-เ-้-ร- ------------------ พวกเขาไม่ชอบเต้นรำ 0
pûa--k-̌o-m-̂--c-âw--dhên-r-m pu-ak-ka-o-ma-i-cha-wp-dhe-n-ram p-̂-k-k-̌---a-i-c-a-w---h-̂---a- -------------------------------- pûak-kǎo-mâi-châwp-dhên-ram

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!