Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   kk Activities

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [он үш]

13 [on üş]

Activities

[Is-äreket türleri]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Šta radi Marta? Март---е-е- -йна-ы-а-ы? Марта немен айналысады? М-р-а н-м-н а-н-л-с-д-? ----------------------- Марта немен айналысады? 0
Mar-a -e-en --n-lıs--ı? Marta nemen aynalısadı? M-r-a n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Marta nemen aynalısadı?
Ona radi u birou. Ол----сед- ж-мыс ---ей-і. Ол кеңседе жұмыс істейді. О- к-ң-е-е ж-м-с і-т-й-і- ------------------------- Ол кеңседе жұмыс істейді. 0
Ol -e-s--- -u-----s-eyd-. Ol keñsede jumıs isteydi. O- k-ñ-e-e j-m-s i-t-y-i- ------------------------- Ol keñsede jumıs isteydi.
Ona radi na kompjuteru. Ол---м------м-н----ы---с---д-. Ол компьютермен жұмыс істейді. О- к-м-ь-т-р-е- ж-м-с і-т-й-і- ------------------------------ Ол компьютермен жұмыс істейді. 0
Ol ----yut--men-jumı- isteydi. Ol kompyutermen jumıs isteydi. O- k-m-y-t-r-e- j-m-s i-t-y-i- ------------------------------ Ol kompyutermen jumıs isteydi.
Gdje je Marta? М-рта -айда? Марта қайда? М-р-а қ-й-а- ------------ Марта қайда? 0
M-r---qa-d-? Marta qayda? M-r-a q-y-a- ------------ Marta qayda?
U kinu. Кин--а. Кинода. К-н-д-. ------- Кинода. 0
K--oda. Kïnoda. K-n-d-. ------- Kïnoda.
Ona gleda film. Ол ф--ь- -ө-іп о-ыр. Ол фильм көріп отыр. О- ф-л-м к-р-п о-ы-. -------------------- Ол фильм көріп отыр. 0
Ol-f-l- --ri--otır. Ol fïlm körip otır. O- f-l- k-r-p o-ı-. ------------------- Ol fïlm körip otır.
Šta radi Petar? Пете- -емен а-н--ыс-д-? Петер немен айналысады? П-т-р н-м-н а-н-л-с-д-? ----------------------- Петер немен айналысады? 0
Pete--neme- a-----sadı? Peter nemen aynalısadı? P-t-r n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Peter nemen aynalısadı?
On studira na univerzitetu. О- ун---р--тет-е--қи-ы. Ол университетте оқиды. О- у-и-е-с-т-т-е о-и-ы- ----------------------- Ол университетте оқиды. 0
Ol---ïv-rs--e--e-o-ïd-. Ol wnïversïtette oqïdı. O- w-ï-e-s-t-t-e o-ï-ı- ----------------------- Ol wnïversïtette oqïdı.
On studira jezike. Ол-т-л үй-ен-д-. Ол тіл үйренеді. О- т-л ү-р-н-д-. ---------------- Ол тіл үйренеді. 0
Ol------yren---. Ol til üyrenedi. O- t-l ü-r-n-d-. ---------------- Ol til üyrenedi.
Gdje je Petar? Пете- -----? Петер қайда? П-т-р қ-й-а- ------------ Петер қайда? 0
Pe-er-q-y--? Peter qayda? P-t-r q-y-a- ------------ Peter qayda?
U kafiću. К-----. Кафеде. К-ф-д-. ------- Кафеде. 0
Ka---e. Kafede. K-f-d-. ------- Kafede.
On pije kafu. О--ко-е ---п-оты-. Ол кофе ішіп отыр. О- к-ф- і-і- о-ы-. ------------------ Ол кофе ішіп отыр. 0
Ol -o-- --i--o-ır. Ol kofe işip otır. O- k-f- i-i- o-ı-. ------------------ Ol kofe işip otır.
Kuda idu rado? О--р -айд--бар-анды -на-ад-? Олар қайда барғанды ұнатады? О-а- қ-й-а б-р-а-д- ұ-а-а-ы- ---------------------------- Олар қайда барғанды ұнатады? 0
O--- --y-a -a---ndı ---ta-ı? Olar qayda barğandı unatadı? O-a- q-y-a b-r-a-d- u-a-a-ı- ---------------------------- Olar qayda barğandı unatadı?
Na koncert. Ко---ртке. Концертке. К-н-е-т-е- ---------- Концертке. 0
Konc-r---. Koncertke. K-n-e-t-e- ---------- Koncertke.
Oni rado slušaju muziku. Ола- -узы-----ң--ғанд- ұн-тад-. Олар музыка тыңдағанды ұнатады. О-а- м-з-к- т-ң-а-а-д- ұ-а-а-ы- ------------------------------- Олар музыка тыңдағанды ұнатады. 0
Ol-r-m-zık- t-ñd--------nat-dı. Olar mwzıka tıñdağandı unatadı. O-a- m-z-k- t-ñ-a-a-d- u-a-a-ı- ------------------------------- Olar mwzıka tıñdağandı unatadı.
Kuda oni ne idu rado? Олар --йд- б-р--нд---на-пай--? Олар қайда барғанды ұнатпайды? О-а- қ-й-а б-р-а-д- ұ-а-п-й-ы- ------------------------------ Олар қайда барғанды ұнатпайды? 0
Ol-r-qay-- bar---d--una-p---ı? Olar qayda barğandı unatpaydı? O-a- q-y-a b-r-a-d- u-a-p-y-ı- ------------------------------ Olar qayda barğandı unatpaydı?
U disko. Ди----ека--. Дискотекаға. Д-с-о-е-а-а- ------------ Дискотекаға. 0
D--ko--ka-a. Dïskotekağa. D-s-o-e-a-a- ------------ Dïskotekağa.
Oni ne plešu rado. О-а----ле-енді---ат-а-д-. Олар билегенді ұнатпайды. О-а- б-л-г-н-і ұ-а-п-й-ы- ------------------------- Олар билегенді ұнатпайды. 0
O-a- --l-gen-i -na---y--. Olar bïlegendi unatpaydı. O-a- b-l-g-n-i u-a-p-y-ı- ------------------------- Olar bïlegendi unatpaydı.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!