Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   be У гасцініцы – прыбыццё

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [дваццаць сем]

27 [dvatstsats’ sem]

У гасцініцы – прыбыццё

[U gastsіnіtsy – prybytstse]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? У--ас--сць в-ль-- -ума-? У Вас ёсць вольны нумар? У В-с ё-ц- в-л-н- н-м-р- ------------------------ У Вас ёсць вольны нумар? 0
U -a- yo-ts’ -----y-n---r? U Vas yosts’ vol’ny numar? U V-s y-s-s- v-l-n- n-m-r- -------------------------- U Vas yosts’ vol’ny numar?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. Я за-----р-ва- /---бр-н----а-а н----. Я забраніраваў / забраніравала нумар. Я з-б-а-і-а-а- / з-б-а-і-а-а-а н-м-р- ------------------------------------- Я забраніраваў / забраніравала нумар. 0
Ya-z-bran-r--au-/ ----anіrav-l---u-a-. Ya zabranіravau / zabranіravala numar. Y- z-b-a-і-a-a- / z-b-a-і-a-a-a n-m-r- -------------------------------------- Ya zabranіravau / zabranіravala numar.
Moje ime je Miler. Маё-пр-з--ш-- – --лер. Маё прозвішча – Мюлер. М-ё п-о-в-ш-а – М-л-р- ---------------------- Маё прозвішча – Мюлер. 0
Ma---roz--shc---- M----r. Mae prozvіshcha – Myuler. M-e p-o-v-s-c-a – M-u-e-. ------------------------- Mae prozvіshcha – Myuler.
Trebam jednokrevetnu sobu. Мн--п---эб-- ---амесн- ну-ар. Мне патрэбны аднамесны нумар. М-е п-т-э-н- а-н-м-с-ы н-м-р- ----------------------------- Мне патрэбны аднамесны нумар. 0
M----at-e-n---d---esny-n--ar. Mne patrebny adnamesny numar. M-e p-t-e-n- a-n-m-s-y n-m-r- ----------------------------- Mne patrebny adnamesny numar.
Trebam dvokrevetnu sobu. Мн---а-рэ--ы ---х--сн- ну-ар. Мне патрэбны двухмесны нумар. М-е п-т-э-н- д-у-м-с-ы н-м-р- ----------------------------- Мне патрэбны двухмесны нумар. 0
Mne-pa-re-ny--vuk-m---y--um-r. Mne patrebny dvukhmesny numar. M-e p-t-e-n- d-u-h-e-n- n-m-r- ------------------------------ Mne patrebny dvukhmesny numar.
Koliko košta soba za jednu noć? Ко-ьк- к-ш--- -у-ар на---ну--оч? Колькі каштуе нумар на адну ноч? К-л-к- к-ш-у- н-м-р н- а-н- н-ч- -------------------------------- Колькі каштуе нумар на адну ноч? 0
Kol-kі--a--t-e -u-------adn- -oc-? Kol’kі kashtue numar na adnu noch? K-l-k- k-s-t-e n-m-r n- a-n- n-c-? ---------------------------------- Kol’kі kashtue numar na adnu noch?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. Я -а--ў бы---х-цел--бы-н--ар----а--ым пак-ем. Я хацеў бы / хацела бы нумар з ванным пакоем. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-м-р з в-н-ы- п-к-е-. --------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нумар з ванным пакоем. 0
Ya--hats-u -- /---atsela ----um-r z --n----p---em. Ya khatseu by / khatsela by numar z vannym pakoem. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- n-m-r z v-n-y- p-k-e-. -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by numar z vannym pakoem.
Želim jednu sobu sa tušem. Я-х-це-------ха---- ---н-мар з душам. Я хацеў бы / хацела бы нумар з душам. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-м-р з д-ш-м- ------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нумар з душам. 0
Ya k---seu b- --kha-s--a by-numar z-d-s---. Ya khatseu by / khatsela by numar z dusham. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- n-m-r z d-s-a-. ------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by numar z dusham.
Mogu li vidjeti sobu? М--- - --а-ы-ь--умар? Магу я ўбачыць нумар? М-г- я ў-а-ы-ь н-м-р- --------------------- Магу я ўбачыць нумар? 0
M--- -a-uba--yts’ numa-? Magu ya ubachyts’ numar? M-g- y- u-a-h-t-’ n-m-r- ------------------------ Magu ya ubachyts’ numar?
Ima li ovdje garaža? Ц- -с-- ту- г--а-? Ці ёсць тут гараж? Ц- ё-ц- т-т г-р-ж- ------------------ Ці ёсць тут гараж? 0
T-і y-st-’ t-- g--az-? Tsі yosts’ tut garazh? T-і y-s-s- t-t g-r-z-? ---------------------- Tsі yosts’ tut garazh?
Ima li ovdje sef? Ц- ё--ь т-т---й-? Ці ёсць тут сейф? Ц- ё-ц- т-т с-й-? ----------------- Ці ёсць тут сейф? 0
Ts- ---t-’ --t--e-f? Tsі yosts’ tut seyf? T-і y-s-s- t-t s-y-? -------------------- Tsі yosts’ tut seyf?
Ima li ovdje faks? Ці---ць-т-т--а--? Ці ёсць тут факс? Ц- ё-ц- т-т ф-к-? ----------------- Ці ёсць тут факс? 0
T---yo--s’--u---a--? Tsі yosts’ tut faks? T-і y-s-s- t-t f-k-? -------------------- Tsі yosts’ tut faks?
Dobro, uzeću sobu. До---, - --с--яюся-- г-ты- ---ар-. Добра, я пасяляюся ў гэтым нумары. Д-б-а- я п-с-л-ю-я ў г-т-м н-м-р-. ---------------------------------- Добра, я пасяляюся ў гэтым нумары. 0
Do--a, ---p-sy-ly-yu-y-----ety- n-m--y. Dobra, ya pasyalyayusya u getym numary. D-b-a- y- p-s-a-y-y-s-a u g-t-m n-m-r-. --------------------------------------- Dobra, ya pasyalyayusya u getym numary.
Ovdje su ključevi. Вос- --ю--. Вось ключы. В-с- к-ю-ы- ----------- Вось ключы. 0
V--’ ---u---. Vos’ klyuchy. V-s- k-y-c-y- ------------- Vos’ klyuchy.
Ovdje je moj prtljag. В--ь-мо---аг--. Вось мой багаж. В-с- м-й б-г-ж- --------------- Вось мой багаж. 0
Vos----y-bag-z-. Vos’ moy bagazh. V-s- m-y b-g-z-. ---------------- Vos’ moy bagazh.
U koliko sati je doručak? А як-й г-дз-н--с---ан-е? А якой гадзіне снеданне? А я-о- г-д-і-е с-е-а-н-? ------------------------ А якой гадзіне снеданне? 0
A-ya-------z-n- s-ed-n-e? A yakoy gadzіne snedanne? A y-k-y g-d-і-e s-e-a-n-? ------------------------- A yakoy gadzіne snedanne?
U koliko sati je ručak? А----- ---з-не-а---? А якой гадзіне абед? А я-о- г-д-і-е а-е-? -------------------- А якой гадзіне абед? 0
A y---- g-d-і-e-ab-d? A yakoy gadzіne abed? A y-k-y g-d-і-e a-e-? --------------------- A yakoy gadzіne abed?
U koliko sati je večera? А -к-й ---з----вяч-ра? А якой гадзіне вячэра? А я-о- г-д-і-е в-ч-р-? ---------------------- А якой гадзіне вячэра? 0
A -akoy -ad----------era? A yakoy gadzіne vyachera? A y-k-y g-d-і-e v-a-h-r-? ------------------------- A yakoy gadzіne vyachera?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…