Knjiga fraza

bs Pripreme za put   »   be Падрыхтаванне да паездкі

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [сорак сем]

47 [sorak sem]

Падрыхтаванне да паездкі

[Padrykhtavanne da paezdkі]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Moraš spakovati naš kofer! Ты мус-- у---а-----на- чамадан. Ты мусіш упакаваць наш чамадан. Т- м-с-ш у-а-а-а-ь н-ш ч-м-д-н- ------------------------------- Ты мусіш упакаваць наш чамадан. 0
Ty -u---- u--k-vats’-nas- -----da-. Ty musіsh upakavats’ nash chamadan. T- m-s-s- u-a-a-a-s- n-s- c-a-a-a-. ----------------------------------- Ty musіsh upakavats’ nash chamadan.
Ne smiješ ništa zaboraviti! Ты -- --він-------г---а--ць. Ты не павінен нічога забыць. Т- н- п-в-н-н н-ч-г- з-б-ц-. ---------------------------- Ты не павінен нічога забыць. 0
T--n--pavіne--nі----a-z--yts-. Ty ne pavіnen nіchoga zabyts’. T- n- p-v-n-n n-c-o-a z-b-t-’- ------------------------------ Ty ne pavіnen nіchoga zabyts’.
Treba ti veliki kofer! Т-б--па--эбны--я-ікі----а-ан! Табе патрэбны вялікі чамадан! Т-б- п-т-э-н- в-л-к- ч-м-д-н- ----------------------------- Табе патрэбны вялікі чамадан! 0
Tab----trebny-----іkі-c--mad--! Tabe patrebny vyalіkі chamadan! T-b- p-t-e-n- v-a-і-і c-a-a-a-! ------------------------------- Tabe patrebny vyalіkі chamadan!
Ne zaboravi pasoš! Не--а-удзь -а-------аш--рт! Не забудзь замежны пашпарт! Н- з-б-д-ь з-м-ж-ы п-ш-а-т- --------------------------- Не забудзь замежны пашпарт! 0
Ne-zab---’ z------y-p---p-rt! Ne zabudz’ zamezhny pashpart! N- z-b-d-’ z-m-z-n- p-s-p-r-! ----------------------------- Ne zabudz’ zamezhny pashpart!
Ne zaboravi avionsku kartu! Не-за--д-ь білет--а-самал-т! Не забудзь білет на самалёт! Н- з-б-д-ь б-л-т н- с-м-л-т- ---------------------------- Не забудзь білет на самалёт! 0
N- -abu--’ ---et-n--s--a-et! Ne zabudz’ bіlet na samalet! N- z-b-d-’ b-l-t n- s-m-l-t- ---------------------------- Ne zabudz’ bіlet na samalet!
Ne zaboravi putne čekove! Н--з---дзь пад----ны--ч-к-! Не забудзь падарожныя чэкі! Н- з-б-д-ь п-д-р-ж-ы- ч-к-! --------------------------- Не забудзь падарожныя чэкі! 0
N- zab--z’ p-da-o-h---a ch---! Ne zabudz’ padarozhnyya chekі! N- z-b-d-’ p-d-r-z-n-y- c-e-і- ------------------------------ Ne zabudz’ padarozhnyya chekі!
Ponesi kremu za sunčanje. Ваз--- сонца-х-ў-- -рэ-. Вазьмі сонцаахоўны крэм. В-з-м- с-н-а-х-ў-ы к-э-. ------------------------ Вазьмі сонцаахоўны крэм. 0
V-z-mі-son-saakho-ny k-e-. Vaz’mі sontsaakhouny krem. V-z-m- s-n-s-a-h-u-y k-e-. -------------------------- Vaz’mі sontsaakhouny krem.
Ponesi sunčane naočale. Ваз--і -он--ахоў--я-а-уля-ы. Вазьмі сонцаахоўныя акуляры. В-з-м- с-н-а-х-ў-ы- а-у-я-ы- ---------------------------- Вазьмі сонцаахоўныя акуляры. 0
V-z’-- so---a--ho-n--a-ak-----y. Vaz’mі sontsaakhounyya akulyary. V-z-m- s-n-s-a-h-u-y-a a-u-y-r-. -------------------------------- Vaz’mі sontsaakhounyya akulyary.
Ponesi šešir za sunce. Ва--м--капялю--ад -онца. Вазьмі капялюш ад сонца. В-з-м- к-п-л-ш а- с-н-а- ------------------------ Вазьмі капялюш ад сонца. 0
V--’--------ly-sh a- -on--a. Vaz’mі kapyalyush ad sontsa. V-z-m- k-p-a-y-s- a- s-n-s-. ---------------------------- Vaz’mі kapyalyush ad sontsa.
Hoćeš li ponijeti autokartu? Х-----у-яць кар-у---р-г? Хочаш узяць карту дарог? Х-ч-ш у-я-ь к-р-у д-р-г- ------------------------ Хочаш узяць карту дарог? 0
K--c---- uzya--’-ka--- dar-g? Khochash uzyats’ kartu darog? K-o-h-s- u-y-t-’ k-r-u d-r-g- ----------------------------- Khochash uzyats’ kartu darog?
Hoćeš li ponijeti vodič za putovanja? Хо--ш-уз-ц--т---ст-ч-ы д-------? Хочаш узяць турыстычны даведнік? Х-ч-ш у-я-ь т-р-с-ы-н- д-в-д-і-? -------------------------------- Хочаш узяць турыстычны даведнік? 0
Khoc-as- uzya-s---ur-s-y--n---a-ednі-? Khochash uzyats’ turystychny davednіk? K-o-h-s- u-y-t-’ t-r-s-y-h-y d-v-d-і-? -------------------------------------- Khochash uzyats’ turystychny davednіk?
Hoćeš li ponijeti kišobran? Хочаш--з-ць ---а--н? Хочаш узяць парасон? Х-ч-ш у-я-ь п-р-с-н- -------------------- Хочаш узяць парасон? 0
Kh-c-as---z----- p-ra---? Khochash uzyats’ parason? K-o-h-s- u-y-t-’ p-r-s-n- ------------------------- Khochash uzyats’ parason?
Misli na hlače, košulje, čarape. П--у--й-аб -танах,-к--у-я---ш--рпэт--х. Падумай аб штанах, кашулях, шкарпэтках. П-д-м-й а- ш-а-а-, к-ш-л-х- ш-а-п-т-а-. --------------------------------------- Падумай аб штанах, кашулях, шкарпэтках. 0
Pa-um---a- --------, --sh--ya----sh-arp-tka--. Padumay ab shtanakh, kashulyakh, shkarpetkakh. P-d-m-y a- s-t-n-k-, k-s-u-y-k-, s-k-r-e-k-k-. ---------------------------------------------- Padumay ab shtanakh, kashulyakh, shkarpetkakh.
Misli na kravate, kaiševe, sakoe. Пад-м-- а--г--ьшту---, рам-------і--ак-х. Падумай аб гальштуках, рамянях, пінжаках. П-д-м-й а- г-л-ш-у-а-, р-м-н-х- п-н-а-а-. ----------------------------------------- Падумай аб гальштуках, рамянях, пінжаках. 0
Padu-a- ---ga-’---u--kh--r--yan----, p-n-ha-akh. Padumay ab gal’shtukakh, ramyanyakh, pіnzhakakh. P-d-m-y a- g-l-s-t-k-k-, r-m-a-y-k-, p-n-h-k-k-. ------------------------------------------------ Padumay ab gal’shtukakh, ramyanyakh, pіnzhakakh.
Misli na pidžame, spavaćice i majice. П--ума- а- --жа-а-, -----х-к---ля- - ма---х. Падумай аб піжамах, начных кашулях і майках. П-д-м-й а- п-ж-м-х- н-ч-ы- к-ш-л-х і м-й-а-. -------------------------------------------- Падумай аб піжамах, начных кашулях і майках. 0
Pa---ay--b--іzh---kh, nac--y-h k-shu--a-- - -ay-a-h. Padumay ab pіzhamakh, nachnykh kashulyakh і maykakh. P-d-m-y a- p-z-a-a-h- n-c-n-k- k-s-u-y-k- і m-y-a-h- ---------------------------------------------------- Padumay ab pіzhamakh, nachnykh kashulyakh і maykakh.
Trebaš cipele, sandale i čizme. Та-е па--э--ыя------, са-дал----б-т-. Табе патрэбныя туфлі, сандалі і боты. Т-б- п-т-э-н-я т-ф-і- с-н-а-і і б-т-. ------------------------------------- Табе патрэбныя туфлі, сандалі і боты. 0
Ta-e -a-r--n-ya -ufl-- --nda---- bo-y. Tabe patrebnyya tuflі, sandalі і boty. T-b- p-t-e-n-y- t-f-і- s-n-a-і і b-t-. -------------------------------------- Tabe patrebnyya tuflі, sandalі і boty.
Trebaš maramice, sapun i makaze za nokte. Т-----ат-эбныя на-----, --л- --ма--кюрныя нажн--ы. Табе патрэбныя насоўкі, мыла і манікюрныя нажніцы. Т-б- п-т-э-н-я н-с-ў-і- м-л- і м-н-к-р-ы- н-ж-і-ы- -------------------------------------------------- Табе патрэбныя насоўкі, мыла і манікюрныя нажніцы. 0
Ta-e-pa-reb-y-a--a-o-k-, my---і -an-kyur-yya-nazh--t--. Tabe patrebnyya nasoukі, myla і manіkyurnyya nazhnіtsy. T-b- p-t-e-n-y- n-s-u-і- m-l- і m-n-k-u-n-y- n-z-n-t-y- ------------------------------------------------------- Tabe patrebnyya nasoukі, myla і manіkyurnyya nazhnіtsy.
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Т----п----бн-я-гр--ян-ц--зуб-ая ш--тк--і-з---а----ст-. Табе патрэбныя грабянец, зубная шчотка і зубная паста. Т-б- п-т-э-н-я г-а-я-е-, з-б-а- ш-о-к- і з-б-а- п-с-а- ------------------------------------------------------ Табе патрэбныя грабянец, зубная шчотка і зубная паста. 0
T-be----r-bny-- -r--y---ts- zu-n-y- -h------ і z----ya pas--. Tabe patrebnyya grabyanets, zubnaya shchotka і zubnaya pasta. T-b- p-t-e-n-y- g-a-y-n-t-, z-b-a-a s-c-o-k- і z-b-a-a p-s-a- ------------------------------------------------------------- Tabe patrebnyya grabyanets, zubnaya shchotka і zubnaya pasta.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tome je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička historija oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno. Pri tome se otkriva puno novih stvari.