Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   be У рэстаране 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [трыццаць адзін]

31 [trytstsats’ adzіn]

У рэстаране 3

[U restarane 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я-хаце- бы-/-ха---а-бы----уску. Я хацеў бы / хацела бы закуску. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у- ------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску. 0
Y--k--t-e- -----k-at-e-- -y--a---ku. Ya khatseu by / khatsela by zakusku. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u- ------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku.
Htio / htjela bih salatu. Я ----ў-бы - ---ела -ы --л-ту. Я хацеў бы / хацела бы салату. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-л-т-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы салату. 0
Y---h-t--u -y-/ k-a------by-salatu. Ya khatseu by / khatsela by salatu. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-l-t-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by salatu.
Htio / htjela bih supu. Я--а-еў--ы ---ацела бы-с-п. Я хацеў бы / хацела бы суп. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-п- --------------------------- Я хацеў бы / хацела бы суп. 0
Ya --at-eu-by / -hats--- ----up. Ya khatseu by / khatsela by sup. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-p- -------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sup.
Htio / htjela bih desert. Я -а-е---ы-/--ац--а ---дэ--рт. Я хацеў бы / хацела бы дэсерт. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- д-с-р-. ------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы дэсерт. 0
Y- -hats-- by-/ ---t--la--y ---e-t. Ya khatseu by / khatsela by desert. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- d-s-r-. ----------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by desert.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Я ха--ў бы ---а--л- бы мар-ж--а--з---ршкам-. Я хацеў бы / хацела бы марожанае з вяршкамі. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- м-р-ж-н-е з в-р-к-м-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы марожанае з вяршкамі. 0
Y----atseu--- /-k----e------m-r----n-e-z vy-rs--amі. Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- m-r-z-a-a- z v-a-s-k-m-. ---------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by marozhanae z vyarshkamі.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я--ац-ў бы-/ --ц-ла ----ад-------б- -ыр. Я хацеў бы / хацела бы садавіну або сыр. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- с-д-в-н- а-о с-р- ---------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы садавіну або сыр. 0
Y----a---u-by-- khat--la-b--sad---nu-a-- sy-. Ya khatseu by / khatsela by sadavіnu abo syr. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-d-v-n- a-o s-r- --------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by sadavіnu abo syr.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. М- -ац-л--б ------а--. Мы хацелі б паснедаць. М- х-ц-л- б п-с-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паснедаць. 0
My---ats-lі-b--------t-’. My khatselі b pasnedats’. M- k-a-s-l- b p-s-e-a-s-. ------------------------- My khatselі b pasnedats’.
Htjeli / htjele bismo ručati. М----ц-л--б--аа-еда-ь. Мы хацелі б паабедаць. М- х-ц-л- б п-а-е-а-ь- ---------------------- Мы хацелі б паабедаць. 0
M--k--ts--- b-p----d-t-’. My khatselі b paabedats’. M- k-a-s-l- b p-a-e-a-s-. ------------------------- My khatselі b paabedats’.
Htjeli / htjele bismo večerati. М- ха---і б-п--я-эраць. Мы хацелі б павячэраць. М- х-ц-л- б п-в-ч-р-ц-. ----------------------- Мы хацелі б павячэраць. 0
My khatselі b-pav-ac-era--’. My khatselі b pavyacherats’. M- k-a-s-l- b p-v-a-h-r-t-’- ---------------------------- My khatselі b pavyacherats’.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Ш-о-В- --ц--і - н----я-анак? Што Вы хацелі б на сняданак? Ш-о В- х-ц-л- б н- с-я-а-а-? ---------------------------- Што Вы хацелі б на сняданак? 0
Sht--Vy --a------- n--snya-ana-? Shto Vy khatselі b na snyadanak? S-t- V- k-a-s-l- b n- s-y-d-n-k- -------------------------------- Shto Vy khatselі b na snyadanak?
Zemičke s marmeladom i medom? Б-------- па---лам ---ёда-? Булачкі з павідлам і мёдам? Б-л-ч-і з п-в-д-а- і м-д-м- --------------------------- Булачкі з павідлам і мёдам? 0
Bu-a-h-і z ---іdl-m - -edam? Bulachkі z pavіdlam і medam? B-l-c-k- z p-v-d-a- і m-d-m- ---------------------------- Bulachkі z pavіdlam і medam?
Tost s kobasicom i sirom? Т---- з----бас-- - -----? Тосты з каўбасой і сырам? Т-с-ы з к-ў-а-о- і с-р-м- ------------------------- Тосты з каўбасой і сырам? 0
To--y - k-ubas-- --s--a-? Tosty z kaubasoy і syram? T-s-y z k-u-a-o- і s-r-m- ------------------------- Tosty z kaubasoy і syram?
Kuhano jaje? Ва--н-е----а? Варанае яйка? В-р-н-е я-к-? ------------- Варанае яйка? 0
Vara-a- --y--? Varanae yayka? V-r-n-e y-y-a- -------------- Varanae yayka?
Jaje na oko? Яечню? Яечню? Я-ч-ю- ------ Яечню? 0
Y-y--hn-u? Yayechnyu? Y-y-c-n-u- ---------- Yayechnyu?
Omlet? А-ле-? Амлет? А-л-т- ------ Амлет? 0
Aml--? Amlet? A-l-t- ------ Amlet?
Molim još jedan jogurt. Кал---а-ка,--ада--е--ш-----ур--. Калі ласка, падайце яшчэ ёгурту. К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ё-у-т-. -------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ ёгурту. 0
K--і-laska- -----ts- --s---- -ogurt-. Kalі laska, padaytse yashche yogurtu. K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e y-g-r-u- ------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche yogurtu.
Molim još soli i bibera. К--і --с--, па----е я--э с-л--і----цу. Калі ласка, падайце яшчэ солі і перцу. К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- с-л- і п-р-у- -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ солі і перцу. 0
K--і la-ka,-p-da--s---as---e--olі-- -e-t-u. Kalі laska, padaytse yashche solі і pertsu. K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e s-l- і p-r-s-. ------------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche solі і pertsu.
Molim još jednu čašu vode. К-л--л-с-а,--а-а--е-яшч-------ку -ад-. Калі ласка, падайце яшчэ шклянку вады. К-л- л-с-а- п-д-й-е я-ч- ш-л-н-у в-д-. -------------------------------------- Калі ласка, падайце яшчэ шклянку вады. 0
K-l- laska- p---yt-e ya--che s--lyanku-v-dy. Kalі laska, padaytse yashche shklyanku vady. K-l- l-s-a- p-d-y-s- y-s-c-e s-k-y-n-u v-d-. -------------------------------------------- Kalі laska, padaytse yashche shklyanku vady.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!