Knjiga fraza

bs Raditi   »   be Праца

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [пяцьдзесят пяць]

55 [pyats’dzesyat pyats’]

Праца

[Pratsa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Šta ste po zanimanju? К-- Вы-пр-ц--це? Кім Вы працуеце? К-м В- п-а-у-ц-? ---------------- Кім Вы працуеце? 0
Kіm--- pr-ts-ets-? Kіm Vy pratsuetse? K-m V- p-a-s-e-s-? ------------------ Kіm Vy pratsuetse?
Moj muž je po zanimanju doktor. Мой-му---а-п----с-- до----. Мой муж па прафесіі доктар. М-й м-ж п- п-а-е-і- д-к-а-. --------------------------- Мой муж па прафесіі доктар. 0
M-- --zh -a----f--і- do-t--. Moy muzh pa prafesіі doktar. M-y m-z- p- p-a-e-і- d-k-a-. ---------------------------- Moy muzh pa prafesіі doktar.
Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Я-пр-цу--н- -----аў-і м----стро-. Я працую на паўстаўкі медсястрой. Я п-а-у- н- п-ў-т-ў-і м-д-я-т-о-. --------------------------------- Я працую на паўстаўкі медсястрой. 0
Y- ----s--u-na -au-tau----e--y--t--y. Ya pratsuyu na paustaukі medsyastroy. Y- p-a-s-y- n- p-u-t-u-і m-d-y-s-r-y- ------------------------------------- Ya pratsuyu na paustaukі medsyastroy.
Uskoro ćemo dobiti penziju. Ху-----ы--ы-дзе------е-с--. Хутка мы выйдзем на пенсію. Х-т-а м- в-й-з-м н- п-н-і-. --------------------------- Хутка мы выйдзем на пенсію. 0
K--t-a -- v-yd--m----pe---yu. Khutka my vyydzem na pensіyu. K-u-k- m- v-y-z-m n- p-n-і-u- ----------------------------- Khutka my vyydzem na pensіyu.
Ali su porezi visoki. Але--а---кі в--о---. Але падаткі высокія. А-е п-д-т-і в-с-к-я- -------------------- Але падаткі высокія. 0
A-e pad---- vys--іya. Ale padatkі vysokіya. A-e p-d-t-і v-s-k-y-. --------------------- Ale padatkі vysokіya.
I zdravstveno osiguranje je visoko. І с--а-аванн- на---пад---хв-ро-- д--а---. І страхаванне на выпадак хваробы дарагое. І с-р-х-в-н-е н- в-п-д-к х-а-о-ы д-р-г-е- ----------------------------------------- І страхаванне на выпадак хваробы дарагое. 0
І st----a-anne--a v--ad----hv-ro-- -ar-go-. І strakhavanne na vypadak khvaroby daragoe. І s-r-k-a-a-n- n- v-p-d-k k-v-r-b- d-r-g-e- ------------------------------------------- І strakhavanne na vypadak khvaroby daragoe.
Šta želiš jednom postati? Кім ты х-ча--с--ц-? Кім ты хочаш стаць? К-м т- х-ч-ш с-а-ь- ------------------- Кім ты хочаш стаць? 0
K-m-ty-khoc-ash --ats-? Kіm ty khochash stats’? K-m t- k-o-h-s- s-a-s-? ----------------------- Kіm ty khochash stats’?
Ja želim postati inženjer. Я ж------т--- -нжы---а-. Я жадаю стаць інжынерам. Я ж-д-ю с-а-ь і-ж-н-р-м- ------------------------ Я жадаю стаць інжынерам. 0
Y- z-a-ayu------’ і-z--neram. Ya zhadayu stats’ іnzhyneram. Y- z-a-a-u s-a-s- і-z-y-e-a-. ----------------------------- Ya zhadayu stats’ іnzhyneram.
Želim studirati na univerzitetu. Я-жадаю-в-ч---а -а у-----сі-эце. Я жадаю вучыцца ва універсітэце. Я ж-д-ю в-ч-ц-а в- у-і-е-с-т-ц-. -------------------------------- Я жадаю вучыцца ва універсітэце. 0
Ya--had-yu ---h--sts- va----vers-tetse. Ya zhadayu vuchytstsa va unіversіtetse. Y- z-a-a-u v-c-y-s-s- v- u-і-e-s-t-t-e- --------------------------------------- Ya zhadayu vuchytstsa va unіversіtetse.
Ja sam pripravnik. Я прак-ы-ан-. Я практыкант. Я п-а-т-к-н-. ------------- Я практыкант. 0
Ya pr---y--nt. Ya praktykant. Y- p-a-t-k-n-. -------------- Ya praktykant.
Ja ne zarađujem mnogo. Я з--абл-ю-ня---т. Я зарабляю няшмат. Я з-р-б-я- н-ш-а-. ------------------ Я зарабляю няшмат. 0
Ya za--b-yayu --as-m--. Ya zarablyayu nyashmat. Y- z-r-b-y-y- n-a-h-a-. ----------------------- Ya zarablyayu nyashmat.
Odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. Я -р-х-д-------тык---а м--о-. Я праходжу практыку за мяжой. Я п-а-о-ж- п-а-т-к- з- м-ж-й- ----------------------------- Я праходжу практыку за мяжой. 0
Ya---a---dz-u--r-kt-------myazh-y. Ya prakhodzhu praktyku za myazhoy. Y- p-a-h-d-h- p-a-t-k- z- m-a-h-y- ---------------------------------- Ya prakhodzhu praktyku za myazhoy.
Ovo je moj šef. Гэ-- -ой начал---к. Гэта мой начальнік. Г-т- м-й н-ч-л-н-к- ------------------- Гэта мой начальнік. 0
Get- mo---a-h-l----. Geta moy nachal’nіk. G-t- m-y n-c-a-’-і-. -------------------- Geta moy nachal’nіk.
Imam drage kolege. У-мя----р----ы--к---гі. У мяне прыемныя калегі. У м-н- п-ы-м-ы- к-л-г-. ----------------------- У мяне прыемныя калегі. 0
U-my-ne -ry--n--a--alegі. U myane pryemnyya kalegі. U m-a-e p-y-m-y-a k-l-g-. ------------------------- U myane pryemnyya kalegі.
U podne idemo uvijek u kantinu. У а--д мы з--сёды--одзі- - с-ало-к-. У абед мы заўсёды ходзім у сталоўку. У а-е- м- з-ў-ё-ы х-д-і- у с-а-о-к-. ------------------------------------ У абед мы заўсёды ходзім у сталоўку. 0
U a-e- -y-zaus-d- kh--z-m u s-alo-ku. U abed my zausedy khodzіm u stalouku. U a-e- m- z-u-e-y k-o-z-m u s-a-o-k-. ------------------------------------- U abed my zausedy khodzіm u stalouku.
Ja tražim radno mjesto. Я --каю ме--а-п-а-ы. Я шукаю месца працы. Я ш-к-ю м-с-а п-а-ы- -------------------- Я шукаю месца працы. 0
Y- ------u-me-t--------y. Ya shukayu mestsa pratsy. Y- s-u-a-u m-s-s- p-a-s-. ------------------------- Ya shukayu mestsa pratsy.
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Я--ж---о- -е-п--цо-ны. Я ўжо год беспрацоўны. Я ў-о г-д б-с-р-ц-ў-ы- ---------------------- Я ўжо год беспрацоўны. 0
Ya-u--o---- b------s-u--. Ya uzho god bespratsouny. Y- u-h- g-d b-s-r-t-o-n-. ------------------------- Ya uzho god bespratsouny.
U ovoj zemlji ima puno nezaposlenih. У гэ-ай--ра-не---над-- ш-ат--е-----о-н-х. У гэтай краіне занадта шмат беспрацоўных. У г-т-й к-а-н- з-н-д-а ш-а- б-с-р-ц-ў-ы-. ----------------------------------------- У гэтай краіне занадта шмат беспрацоўных. 0
U g---- kr-------na----shm-- ---p-at-----kh. U getay kraіne zanadta shmat bespratsounykh. U g-t-y k-a-n- z-n-d-a s-m-t b-s-r-t-o-n-k-. -------------------------------------------- U getay kraіne zanadta shmat bespratsounykh.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?