Knjiga fraza

bs trebati – htjeti   »   be мець патрэбу – хацець

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [шэсцьдзесят дзевяць]

69 [shests’dzesyat dzevyats’]

мець патрэбу – хацець

[mets’ patrebu – khatsets’]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ja trebam krevet. Мн- --тр-бны ---ак. Мне патрэбны ложак. М-е п-т-э-н- л-ж-к- ------------------- Мне патрэбны ложак. 0
Mn- pa-r-b-y-----a-. Mne patrebny lozhak. M-e p-t-e-n- l-z-a-. -------------------- Mne patrebny lozhak.
Ja hoću spavati. Я-х--у с---ь. Я хачу спаць. Я х-ч- с-а-ь- ------------- Я хачу спаць. 0
Ya -h-c-- s---s-. Ya khachu spats’. Y- k-a-h- s-a-s-. ----------------- Ya khachu spats’.
Ima li ovdje krevet? Т---ё-ц--л-ж--? Тут ёсць ложак? Т-т ё-ц- л-ж-к- --------------- Тут ёсць ложак? 0
T-- ---ts- l-zh-k? Tut yosts’ lozhak? T-t y-s-s- l-z-a-? ------------------ Tut yosts’ lozhak?
Ja trebam lampu. Мне--------ая--ям-а. Мне патрэбная лямпа. М-е п-т-э-н-я л-м-а- -------------------- Мне патрэбная лямпа. 0
M-- pat-----ya-l-a-pa. Mne patrebnaya lyampa. M-e p-t-e-n-y- l-a-p-. ---------------------- Mne patrebnaya lyampa.
Ja hoću čitati. Я -а-у--ы---ь. Я хачу чытаць. Я х-ч- ч-т-ц-. -------------- Я хачу чытаць. 0
Ya kha-hu-c--tat--. Ya khachu chytats’. Y- k-a-h- c-y-a-s-. ------------------- Ya khachu chytats’.
Ima li ovdje lampa? Тут--сц- -я-п-? Тут ёсць лямпа? Т-т ё-ц- л-м-а- --------------- Тут ёсць лямпа? 0
T-t y-s-s- -y---a? Tut yosts’ lyampa? T-t y-s-s- l-a-p-? ------------------ Tut yosts’ lyampa?
Ja trebam telefon. Мне п----б-----лефо-. Мне патрэбны тэлефон. М-е п-т-э-н- т-л-ф-н- --------------------- Мне патрэбны тэлефон. 0
Mne --t-eb-y-t--ef-n. Mne patrebny telefon. M-e p-t-e-n- t-l-f-n- --------------------- Mne patrebny telefon.
Ja hoću telefonirati. Я-х--у --тэл---нав-ць. Я хачу патэлефанаваць. Я х-ч- п-т-л-ф-н-в-ц-. ---------------------- Я хачу патэлефанаваць. 0
Ya -h-c---pa---ef-n-v----. Ya khachu patelefanavats’. Y- k-a-h- p-t-l-f-n-v-t-’- -------------------------- Ya khachu patelefanavats’.
Ima li ovdje telefon? Ту--ёс-ь--э-еф-н? Тут ёсць тэлефон? Т-т ё-ц- т-л-ф-н- ----------------- Тут ёсць тэлефон? 0
T-t--o-t-----l--o-? Tut yosts’ telefon? T-t y-s-s- t-l-f-n- ------------------- Tut yosts’ telefon?
Ja trebam jednu kameru. М-е --т---ны--ота-па---. Мне патрэбны фотаапарат. М-е п-т-э-н- ф-т-а-а-а-. ------------------------ Мне патрэбны фотаапарат. 0
Mne-pa--eb-y ---a---rat. Mne patrebny fotaaparat. M-e p-t-e-n- f-t-a-a-a-. ------------------------ Mne patrebny fotaaparat.
Ja hoću fotografisati. Я -а-- фата---фа--ць. Я хачу фатаграфаваць. Я х-ч- ф-т-г-а-а-а-ь- --------------------- Я хачу фатаграфаваць. 0
Ya k--c-u fa-ag-afav--s-. Ya khachu fatagrafavats’. Y- k-a-h- f-t-g-a-a-a-s-. ------------------------- Ya khachu fatagrafavats’.
Ima li ovdje kamera? Т---ё-ц--фотаа-а--т? Тут ёсць фотаапарат? Т-т ё-ц- ф-т-а-а-а-? -------------------- Тут ёсць фотаапарат? 0
T-- --sts-----a--a-at? Tut yosts’ fotaaparat? T-t y-s-s- f-t-a-a-a-? ---------------------- Tut yosts’ fotaaparat?
Ja trebam kompjuter. Мне п-тр-бны-к-м-’-т--. Мне патрэбны камп’ютэр. М-е п-т-э-н- к-м-’-т-р- ----------------------- Мне патрэбны камп’ютэр. 0
Mn- -a-r--n----mp-y--er. Mne patrebny kamp'yuter. M-e p-t-e-n- k-m-'-u-e-. ------------------------ Mne patrebny kamp'yuter.
Ja hoću da pošaljem email. Я--а-у д--лац---л-к-р---ы л-ст. Я хачу даслаць электронны ліст. Я х-ч- д-с-а-ь э-е-т-о-н- л-с-. ------------------------------- Я хачу даслаць электронны ліст. 0
Ya kh-ch- --s----’-----t-o--y lіs-. Ya khachu daslats’ elektronny lіst. Y- k-a-h- d-s-a-s- e-e-t-o-n- l-s-. ----------------------------------- Ya khachu daslats’ elektronny lіst.
Ima li ovdje kompjuter? Тут-ёс-- -а--’-т-р? Тут ёсць камп’ютэр? Т-т ё-ц- к-м-’-т-р- ------------------- Тут ёсць камп’ютэр? 0
Tu--y-sts’ -a--'-u-er? Tut yosts’ kamp'yuter? T-t y-s-s- k-m-'-u-e-? ---------------------- Tut yosts’ kamp'yuter?
Ja trebam hemijsku olovku. Мн- па-р--н----у-ка. Мне патрэбная ручка. М-е п-т-э-н-я р-ч-а- -------------------- Мне патрэбная ручка. 0
M-- pa-rebna-a-r---ka. Mne patrebnaya ruchka. M-e p-t-e-n-y- r-c-k-. ---------------------- Mne patrebnaya ruchka.
Ja hoću da pišem nešto. Я-хачу -т--ьц- напісаць. Я хачу штосьці напісаць. Я х-ч- ш-о-ь-і н-п-с-ц-. ------------------------ Я хачу штосьці напісаць. 0
Ya --ac-u---t-s-t---n-p-s-ts’. Ya khachu shtos’tsі napіsats’. Y- k-a-h- s-t-s-t-і n-p-s-t-’- ------------------------------ Ya khachu shtos’tsі napіsats’.
Ima li ovdje list papira i hemijska olovka? Ту- ёс-ь а-ку- -а-ер- - -у--а? Тут ёсць аркуш паперы і ручка? Т-т ё-ц- а-к-ш п-п-р- і р-ч-а- ------------------------------ Тут ёсць аркуш паперы і ручка? 0
T-t y-sts- ---us- -aper--- ru-h--? Tut yosts’ arkush papery і ruchka? T-t y-s-s- a-k-s- p-p-r- і r-c-k-? ---------------------------------- Tut yosts’ arkush papery і ruchka?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Mašinsko prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevodioci su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računarski jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevodilačkih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, mašinsko prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevodilački program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti hiljadama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računar može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računari ne mogu zamijeniti ljude. Nijedna mašina ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevodioci i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računariće u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...